 |
| foto: Anadolija |
Mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije mons. Petar Palić osvrnuo se na biskupska ređenja koja je 1. srpnja u švicarskom Écôneu bez papinskog mandata obavilo Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. (FSSPX), upozorivši kako je riječ o činu koji predstavlja ozbiljnu ranu za jedinstvo Katoličke Crkve.
U tekstu pod naslovom "Biskupska ređenja bez papinskoga mandata – zašto je riječ o ozbiljnoj rani za jedinstvo Crkve?", objavljenom na mrežnoj stranici Crkve na kamenu, biskup Palić pojašnjava značenje apostolskog, odnosno papinskog naloga te važnost zajedništva biskupa s Rimskim prvosvećenikom.
Ističe kako apostolski nalog nije tek administrativna ili birokratska formalnost, nego vidljivi znak da novi biskup svoju službu prima i vrši u zajedništvu s cijelim biskupskim zborom na čelu s Papom. Podsjeća da Katolička Crkva priznaje kako biskupsko ređenje može biti sakramentalno valjano ako ga podijeli valjano zaređeni biskup, ali naglašava da ono može biti izvršeno na nezakonit način kada se obavlja bez papinskog mandata.
Prema njegovim riječima, takvim se činom svjesno zaobilazi ono što Crkva od apostolskih vremena smatra ključnim za puno zajedništvo i zakonito vršenje biskupske službe.
Palić naglašava da pitanje nije samo pravne naravi, nego zadire u samu bit Crkve. Podsjeća kako je Krist ustanovio Crkvu kao zajedništvo, a vidljivo načelo toga zajedništva jest nasljednik svetoga Petra. Papa, ističe, nije tek počasni prvi među biskupima niti povijesna institucija, nego vrši službu čuvanja jedinstva vjere i zajedništva cijele Crkve. Zbog toga, smatra mostarsko-duvanjski biskup, nije moguće ostvariti puno crkveno zajedništvo bez zajedništva s Rimskim prvosvećenikom.
U svom osvrtu podsjetio je i na događaje iz 1988. godine, kada je isto Svećeničko bratstvo svetoga Pija X. u Écôneu također zaredilo četvoricu biskupa bez papinskog mandata. Tada je sveti papa Ivan Pavao II. upozorio kako takav čin teško ranjava jedinstvo Crkve, dok su njegovi nasljednici Benedikt XVI. i Franjo nastavili ulagati napore u dijalog i pomirenje, ne dovodeći pritom u pitanje važnost zajedništva s Papom.
Biskup Palić smatra kako aktualna ređenja ne treba promatrati kao pobjedu jedne crkvene struje nad drugom, nego kao događaj koji produbljuje podjele među vjernicima. Na kraju svojega osvrta pozvao je na molitvu, poručivši da ovaj događaj ne bi trebao biti razlog za osude ili likovanje, nego poticaj da vjernici mole za jedinstvo Crkve, vjernost Kristu i puno zajedništvo oko Petrova nasljednika.
U međuvremenu, iz Svećeničkog bratstva svetoga Pija X. odbacili su optužbe za raskol nakon ređenja četvorice biskupa bez papinskog mandata. Poglavar Bratstva Davide Pagliarani uputio je pismo papi Lavu XIV. u kojem je vatikanske kazne nazvao "nepravednima i nevažećima", ustvrdivši da Bratstvo djeluje isključivo radi "spasa duša".
S druge strane, Sveta Stolica naglasila je da sudjelovanje u raskolu znači prekid punog zajedništva s Katoličkom Crkvom te može dovesti do izopćenja vjernika. Vatikan je pritom poručio kako se jedinstvo Crkve ne može graditi neposluhom izričitoj papinoj zapovijedi.
Nema komentara:
Objavi komentar