 |
| foto Shutterstock |
Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, no količine koje domaći pčelari mogu ponuditi sve su manje. Slabiji prinosi, klimatske promjene i smanjenje broja pčelara doveli su do toga da ovog prepoznatljivog proizvoda na tržištu kronično nedostaje.
Predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanske županije Boras Kvesić ističe kako meda iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, poput bagremova iz Posavine, ima dovoljno, ali da je upravo hercegovački med sve teže pronaći.
Posebno zabrinjava činjenica da tržište preplavljuje patvoreni med.
„Na tržištu se proda četiri do pet puta više patvorenog nego pravoga meda. Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda“, upozorava Kvesić.
Dodaje kako se cijena kvalitetnog domaćeg hercegovačkog meda trenutno kreće između 25 i 30 konvertibilnih maraka po kilogramu, naglašavajući da je ispod te cijene proizvodnja teško održiva i više nije isplativa.
Pravi med sve je teže prepoznati
Razlikovati pravi od patvorenog meda danas nije jednostavno jer su metode proizvodnje imitacija znatno napredovale.
Kvesić zato građanima savjetuje da med kupuju isključivo od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju.
„Na taj način mogu biti sigurni da kupuju kvalitetan i prirodan proizvod“, poručuje.
Sve manje pčelara, sve više izazova
Na području Hercegovačko-neretvanske županije registrirano je između 35 i 40 tisuća košnica, čime se ova županija ubraja među vodeće pčelarske regije u Federaciji BiH.
Ipak, broj pčelara posljednjih godina kontinuirano opada. Razlozi su prije svega neisplativost proizvodnje te sve slabiji interes mlađih generacija za bavljenje pčelarstvom.
Dodatni problem predstavljaju klimatske promjene koje izravno utječu na prinose.
„Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvatnje kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to postaje sve teže ostvariti“, kaže Kvesić.
Pčelarstvo dobiva i zdravstvenu dimenziju
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina razvija se i kroz apiterapiju, koja privlači sve veći broj zainteresiranih.
Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api-komora u kojoj posjetitelji udišu zrak iz pčelinjih košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić ističe kako ovakav oblik terapije može pomoći osobama koje imaju poteškoće s disanjem, astmu, plućne bolesti, probleme sa sinusima, glavoboljama ili alergijama.
„Interes je velik. Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći“, poručio je Fišić.
Sve navedeno pokazuje kako hercegovački med nije samo vrijedan prehrambeni proizvod nego i dio prirodne i gospodarske baštine Hercegovine. Međutim, kako bi opstao, pčelari smatraju da je nužno suzbiti prodaju patvorenog meda, osigurati bolje uvjete za proizvodnju te potaknuti mlađe generacije da se uključe u pčelarstvo.
Nema komentara:
Objavi komentar