Dan državnosti Republike Hrvatske – dan ponosa, sjećanja i zajedništva hrvatskog naroda

foto Pixell

Danas se u Hrvatskoj obilježava Dan državnosti, jedan od najvažnijih datuma u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Iako ga mnogi i dalje u svakodnevnom govoru povezuju s Danom neovisnosti, današnji datum nosi duboko ukorijenjeno značenje konstituiranja prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora, održanog 30. svibnja 1990. godine.

Taj povijesni trenutak označio je početak nove političke ere i put Hrvatske prema samostalnosti, slobodi i međunarodnom priznanju. Upravo zato se 30. svibnja danas ponovno obilježava kao Dan državnosti, u skladu sa zakonskim izmjenama iz 2019. godine, koje su stupile na snagu 2020.

Početak demokratske Hrvatske

Na konstituirajućoj sjednici prvoga višestranačkog Sabora, u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, izabrano je vodstvo koje će usmjeriti zemlju prema povijesnim promjenama. Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su potpredsjedničke dužnosti preuzeli Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Upravo je Franjo Tuđman u svom povijesnom govoru istaknuo kako je konstituiranje Sabora „prvi korak na povratku hrvatskoga naroda europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji”, naglašavajući vjeru u budućnost slobodne i suverene države.

Dan koji nadilazi granice

Danas Dan državnosti nije samo državni blagdan unutar granica Hrvatske. On ima posebno značenje i za Hrvate izvan domovine, osobito za Hrvate u Bosni i Hercegovini, koji Hrvatsku doživljavaju kao svoj drugi dom – kulturni, povijesni i identitetski oslonac.

U tom smislu, Dan državnosti postaje simbol zajedništva hrvatskoga naroda bez obzira na granice, podsjećajući na povezanost koja seže kroz povijest, vjeru, jezik i zajedničke vrijednosti.

Povijesni put do današnjeg obilježavanja

Nakon 2001. godine, ovaj se datum jedno vrijeme obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora, no izmjenama Zakona o blagdanima ponovno je vraćen izvorni naziv – Dan državnosti. Time je naglašena važnost 30. svibnja 1990. kao temeljnog trenutka moderne hrvatske političke povijesti.

Croatian Parliament tako i danas ostaje središnja institucija hrvatske državnosti, simbol demokracije i volje naroda izražene na prvim slobodnim izborima.

Sjećanje i obveza budućnosti

Dan državnosti nije samo pogled unatrag, nego i obveza prema budućnosti. On podsjeća na odgovornost očuvanja stečene slobode, jačanja institucija i izgradnje društva koje počiva na demokraciji, pravdi i solidarnosti.

U tom duhu, ovaj dan ostaje trajni podsjetnik da je hrvatska država nastala na volji naroda i da njezina snaga i danas proizlazi iz jedinstva, povijesne svijesti i zajedničke budućnosti svih Hrvata – u domovini i izvan nje.