U Hrvatskoj se sve brže širi nova demografska mjera koja mijenja način na koji obitelji rješavaju problem čuvanja djece – takozvani “baka-djed servis”. Ono što je donedavno bilo neformalna pomoć unutar obitelji, sada postaje i službeno plaćen posao, a pojedini gradovi već nude konkretne mjesečne iznose.
Najnoviji primjer dolazi iz Svete Nedelje, gdje su gradonačelnik Dario Zurovec i ministar demografije Ivan Šipić predstavili niz mjera za pomoć roditeljima, među kojima se posebno ističe upravo ova. Riječ je o naknadi bakama i djedovima koji čuvaju unuke predškolske dobi – i to u situacijama kada dijete ne može dobiti mjesto u vrtiću.
Za tu svrhu predviđena je naknada od 360 eura mjesečno po djetetu, što je iznos koji je odmah privukao pažnju javnosti.
No Sveta Nedelja nije usamljeni slučaj – naprotiv, riječ je o trendu koji se širi diljem Hrvatske.
Model koji se širi Hrvatskom
Prema dostupnim podacima, pionir ovog modela bio je Samobor, koji je prvi uveo sličnu naknadu od oko 360 eura mjesečno. Ubrzo su ga slijedili i drugi gradovi.
Danas slične mjere postoje u više sredina, ali s različitim iznosima:
- Sveta Nedelja – oko 360 € mjesečno
- Samobor – oko 360 € mjesečno
- Križevci – oko 250 € mjesečno
- Sveti Petar u Šumi – oko 200 € mjesečno
Iako se iznosi razlikuju, cilj je svugdje isti: pomoći roditeljima koji nemaju osigurano mjesto u vrtiću, ali i pružiti dodatni prihod starijoj generaciji.
Rješenje za demografske probleme
Ova mjera uz financijsku pomoć ima i širi društveni učinak.
Gradovi koji je uvode naglašavaju nekoliko ključnih ciljeva:
- rasteretiti roditelje i omogućiti im lakše usklađivanje posla i obitelji
- riješiti problem nedostatka vrtićkih kapaciteta
- osigurati dodatni prihod umirovljenicima
- ojačati međugeneracijsku solidarnost
Upravo zato ministar Šipić ističe da bi model Svete Nedelje mogao poslužiti kao primjer i drugim sredinama u Hrvatskoj.
Reakcije građana: između podrške i dilema
Iako mnogi pozdravljaju ovu praksu, reakcije javnosti nisu jednoglasne.
Dok jedni smatraju da bake i djedovi ionako obavljaju ozbiljan posao koji zaslužuje naknadu, drugi ističu kako se briga o unucima tradicionalno temelji na ljubavi, a ne na novcu.
No jedno je sigurno – interes za ovu mjeru raste, a sve više gradova razmatra njezino uvođenje.
Novi standard ili prolazni trend?
“Baka-djed servis” sve više postaje konkretan odgovor lokalnih zajednica na jedan od najvećih problema – nedostatak mjesta u vrtićima i pad nataliteta.
Hoće li ova mjera postati standard u cijeloj Hrvatskoj ili ostati lokalni eksperiment, tek će se vidjeti. No već sada je jasno: uloga baka i djedova u društvu nikada nije bila važnija – niti bolje plaćena.
Nema komentara:
Objavi komentar