Hrvatski jezik jedan je od ključnih elemenata identiteta hrvatskoga naroda. Kao dio južnoslavenske skupine slavenskih jezika razvijao se kroz stoljeća književne, kulturne i političke povijesti, oblikujući vlastitu normu, pravopis i bogat rječnik. Danas je službeni jezik Republike Hrvatske i jedan od službenih jezika Europske unije, što potvrđuje njegov međunarodni status i važnost, piše Dnevno.hr.
Zbog brojnih migracija tijekom 20. stoljeća, ali i nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, hrvatski jezik raširen je i izvan granica matične države. Posebno je snažna hrvatska zajednica u Bosni i Hercegovini, gdje su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, ali i u Austriji, koja je već desetljećima jedno od glavnih odredišta hrvatskog iseljeništva.
Procjenjuje se da u Austriji danas živi nekoliko stotina tisuća ljudi hrvatskog podrijetla. Posebno mjesto u toj zajednici imaju Gradišćanski Hrvati, autohtona manjina koja ondje živi više od pet stoljeća i broji oko 50 tisuća pripadnika. Uz njih, posljednjih desetljeća značajno je porastao i broj novijih hrvatskih doseljenika.
Upravo zbog brojnosti hrvatske zajednice, pitanje jezika u obrazovnom sustavu Austrije već se neko vrijeme nalazi u fokusu javnosti. Austrijske vlasti sada su najavile važnu promjenu: u školama će biti omogućena nastava na hrvatskom jeziku kao zasebnom predmetu, umjesto dosadašnjeg modela poznatog kao BKS (bosanski, hrvatski, srpski), u kojem su se ova tri jezika poučavala u zajedničkom okviru.
Tu je odluku u Zagrebu predstavila austrijska ministrica za Europu i međunarodne poslove Beate Meinl-Reisinger na zajedničkoj konferenciji za medije s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. Prema njezinim riječima, austrijsko Ministarstvo obrazovanja povući će preporuku iz 1996. godine kojom se poticalo zajedničko poučavanje bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika bez razdvajanja učenika prema etničkoj pripadnosti.
Ta je preporuka tijekom godina dovela do modela u kojem su se sva tri jezika podučavala zajedno, što je često izazivalo rasprave među pripadnicima hrvatske zajednice. Novom odlukom školama će biti dana veća autonomija, pa će se omogućiti organiziranje nastave na hrvatskom jeziku kao zasebnom predmetu.
Pitanje statusa hrvatskog jezika u Austriji aktualizirano je i ranije. Početkom 2024. godine objavljeno je da će austrijska pokrajina Štajerska od školske godine 2024./25. uvesti hrvatski jezik kao samostalan predmet materinskoga jezika u redovnom obrazovnom sustavu. Taj potez ocijenjen je važnim korakom prema potpunom priznavanju hrvatskog jezika u austrijskom školstvu.
Ministar Grlić Radman najavu austrijske ministrice nazvao je iznimno dobrom viješću, naglašavajući da hrvatska zajednica u Austriji ima važnu ulogu u povezivanju dviju država. Istaknuo je kako Hrvati u Austriji, zajedno s Austrijancima koji žive u Hrvatskoj, predstavljaju snažan most u jačanju međusobnih odnosa.
Dodao je i kako je za hrvatsku zajednicu posebno važno da se hrvatski u austrijskim školama poučava kao samostalan jezik jedne članice Europske unije, a ne u sklopu, kako je rekao, „umjetnih konstrukcija poput BKS-a“.
Nema komentara:
Objavi komentar