Tajne iz Cima: Što su arheolozi otkrili ispod slojeva povijesti?

Na Sveučilište u Mostaru, odnosno na njegovu Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, održana su dva gostujuća predavanja u organizaciji Studija arheologije, posvećena arheološkim istraživanjima kasnoantičkog razdoblja. Fokus je bio na bioarheologiji te istraživanjima rimske vile u Skelanima, a predavanja su okupila studente i zaljubljenike u povijest i kulturnu baštinu.  

Prvo predavanje održala je mag. archaeol. Maja Miljević Đajić, arheologinja i fizička antropologinja, pod naslovom „Što nam kosti govore? Zdravlje, bolesti i traume: studija slučaja analize ljudskih kosturnih ostataka sa starokršćanske crkve u Cimu“. U svom izlaganju predstavila je rezultate antropološke analize skeletnih ostataka pronađenih u bazilici u Cimu, naglasivši koliko proučavanje kostiju može otkriti o svakodnevici, zdravlju i životnim okolnostima nekadašnjih zajednica.  

Analizom su utvrđivani spol i starost pokojnika, ali i patološke promjene te tragovi trauma. Kod jednog muškarca u dobi od 30 do 35 godina zabilježene su ozljede nosa nastale nasilnim putem, kao i povrede rebara koje upućuju na pad, dok su kod više osoba uočeni izraženi markeri fizičkog stresa. Identificirani su i tragovi tuberkuloze te pokazatelji nedostatka vitamina D, što svjedoči o zdravstvenim izazovima tadašnje populacije.  

„Skeletni ostatci iz Cima jasno pokazuju da su muškarci sredine 5. stoljeća živjeli u uvjetima intenzivnog fizičkog rada, čestih trauma i prisutnosti kroničnih bolesti“, istaknula je Miljević Đajić, dodajući kako bioarheologija omogućuje dublje razumijevanje društvenih i zdravstvenih prilika kasne Antike.  

Drugo predavanje održao je mag. archaeol. Jovan Đajić, kustos-arheolog u Arheološki muzej Rimski municipium, na temu „Rimska vila iz Municipiuma Malvesiatiuma u Skelanima“. Govorio je o značaju rimskih ostataka u Skelanima, čije je postojanje još u 19. stoljeću zabilježio Feliks Kanic, dok je prva sustavna arheološka istraživanja proveo Karlo Pač. Tada su otkrivene dvije kasnoantičke bazilike, velika nekropola i brojni kameni spomenici.  

Poseban naglasak stavljen je na istraživanje reprezentativne vile urbane, u kojoj su pronađena ložišta, luksuzne dekoracije i bogati mozaički ukrasi. Među nalazima se ističe medaljon s prikazom Gorgona Meduza, mitskog bića čiji je lik imao zaštitnu, apotropejsku ulogu, simbolično štiteći dom od zlih namjera.  

Otkrića iz Skelana potvrđuju da je ovaj prostor bio snažno integriran u urbane, gospodarske i kulturne tokove rimske provincije Dalmacije. Predstavljeni rezultati pokazali su koliko arheološka i antropološka istraživanja doprinose razumijevanju života u kasnoj Antici, nudeći vrijedan uvid u zdravstvene, društvene i kulturne okolnosti toga razdoblja, ali i podsjećajući na važnost sustavnog proučavanja i očuvanja kulturne baštine.