Hrvatski biskupi dali su pozitivno mišljenje za pokretanje postupka beatifikacije i kanonizacije vlč. Martina Bubnja te još petnaest svećenika i pet vjernika laika koji su u teškim povijesnim okolnostima podnijeli mučeništvo kao svjedoci vjere i žrtve komunističkog režima, izvijestila je Riječka nadbiskupija.
Riječ je o skupini kandidata čije mučeništvo potvrđuju brojni povijesni izvori i svjedočanstva, a snažno je prisutno u zajednicama iz kojih su potekli ili u kojima su djelovali. Kauzu Riječke nadbiskupije čini šesnaest svećenika — među njima i jedan franjevac iz Provincije svetih Ćirila i Metoda — te pet laika, tri muškarca i dvije žene. Postulatura za kauze svetih Riječke nadbiskupije ističe kako su oni, unatoč političkim i ideološkim pritiscima, ostali vjerni evanđelju te pomagali svima, često riskirajući vlastite živote kako bi zaštitili druge.
Rijeka je u razdoblju prije i tijekom Drugoga svjetskog rata bila multikulturno središte obilježeno procesima mađarizacije, talijanizacije i germanizacije. Upravo u takvom složenom društvenom kontekstu ovi su svećenici i laici stavljali u središte dostojanstvo čovjeka, odbijajući ideološke podjele i svjedočeći vjeru djelima solidarnosti i služenja.
Nositelj kauze je sluga Božji Martin Bubanj, koji je kao generalni vikar bio najviši crkveni predstavnik među kandidatima. Njegovo svjedočanstvo, kao i svjedočanstvo ostalih riječkih mučenika, nadilazi povijesni trenutak u kojem su živjeli. Pokretanje postupka snažno je povezano s obilježavanjem stote obljetnice Riječke biskupije, koja se, prema riječima nadbiskupa Mate Uzinića, ne promatra samo kao sjećanje na prošlost, nego kao potvrda zajedništva mjesne Crkve u vjeri, nadi i ljubavi te povezanosti s općom Crkvom i papom.
Svjedočanstvo slugu Božjih promatra se kao znak nade Crkve koja poznaje povijesne lomove, progonstva i podjele, ali je u tim iskustvima posvjedočila da je ništa ne može rastaviti od Kristove ljubavi. Zato se jubilej ne tumači tek kao povijesni podatak, nego kao svjedočanstvo Božje vjernosti i nade koja traje unatoč svim razlozima za beznađe.
Kandidati obuhvaćeni ovom kauzom svojim su služenjem, žrtvom, oprostom i ljubavlju prema bližnjima — neovisno o nacionalnosti, jeziku ili društvenom položaju — duboko obilježili identitet riječke Crkve. Njihovo svjedočanstvo trajno je utkano u njezino pamćenje, a proces beatifikacije vidi se i kao doprinos pomirenju i pročišćenju povijesnog pamćenja.
Postulatura ističe kako je cilj kauze potaknuti suočavanje s nepomirenim povijesnim sjećanjima te gradnju mostova među zajednicama i generacijama u vremenu snažnih ideoloških podjela. Svjedočanstvo riječkih mučenika stoga nije zatvoreno u prošlost, nego usmjereno budućnosti utemeljenoj na istini, pravednosti i miru, kao poziv na dijalog, solidarnost i prepoznavanje dostojanstva svakog čovjeka.
Pokretanje kauze, kao i obilježavanje jubileja Riječke biskupije, tako se promatra ne kao slavlje prošlosti, nego kao poziv na obraćenje, pomirenje i novi početak — nadahnut svjedočanstvom onih koji su vjernost Kristu potvrdili vlastitim životom i smrću.
Cijeli popis blaženika možete pročitati na stranicama Riječke nadbiskupije.
Nema komentara:
Objavi komentar