Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je tijekom 2025. godine podiglo svega sedam optužnica u predmetima ratnih zločina, među kojima i jednu za genocid – i to tek tri dana prije kraja godine. Ovi podaci dodatno su uznemirili obitelji žrtava koje već gotovo tri desetljeća čekaju pravdu, dok institucije i dalje ne uspijevaju ispuniti ranije postavljene ciljeve.
Istodobno je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ponovno produljilo rok za rješavanje predmeta ratnih zločina. Prva Strategija za rad na ratnim zločinima usvojena je prije 17 godina, uz očekivanje da će većina slučajeva biti okončana u roku od 15 godina. Unatoč tome, brojni predmeti i dalje stoje u ladicama Sud Bosne i Hercegovine i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, bez vidljivog pomaka.
Glasovi žrtava: sjećanja koja ne blijede
Tri desetljeća nakon završetka rata, ratne traume i dalje su bolno prisutne. Senida Karović, predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, jedna je od tisuća civila stradalih tijekom opsade Sarajevo. Prisjećajući se siječnja 1993. godine i ranjavanja na Drveniji, svjedoči kako je tada izgubila nogu. Posebno upozorava da do danas nema optužnica koje bi se odnosile na opsadu Sarajeva i snajpersko djelovanje.
Slične priče dolaze i iz drugih krajeva zemlje. Aljonka Dželetović iz Organizacije obitelji zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje navodi da je njezin brat nestao tijekom povlačenja Srba iz Mostara u lipnju 1992. godine. Josip Drežnjak iz Udruge hrvatskih stradalnika „Grabovica 93“ podsjeća na zločin u Grabovici, u kojem su mu ubijeni roditelji i rodbina, izvještava BHRT.
Nekažnjeni zločini i nedostupni osumnjičeni
Predstavnici žrtava upozoravaju da su mnogi ratni zločini, unatoč dostupnim dokazima i imenima počinitelja, i dalje nekažnjeni. U Udruženje žrtava i svjedoka genocida ističu da žrtve nerijetko na ulicama susreću osobe za koje vjeruju da su sudjelovale u zločinima iz 1992. i 1995. godine, uključujući Srebrenica i Žepa. Predsjednik Udruženja Murat Tahirović upozorava kako brojni osumnjičeni imaju dvojna državljanstva, što im omogućava izbjegavanje pravosuđa.
Institucionalni problemi i porazna statistika
Prema navodima Tužiteljstva BiH, 20 tužitelja trenutno radi na 86 predmeta ratnih zločina, dok se 245 osoba vodi kao nedostupno. Dodatne poteškoće predstavljaju starosna dob i zdravstveno stanje optuženih i svjedoka, ograničeni kapaciteti sudnica za velike predmete te zdravstveno stanje sudaca, upozoravaju iz Suda BiH.
Na dugogodišnje probleme ukazuje i Balkanska istraživačka mreža, ističući da je rok za rješavanje predmeta ratnih zločina već treći put produljen u gotovo dva desetljeća. Takva praksa, navode, upućuje na kronični nerad, loš menadžment i politizaciju pravosuđa.
Prema dostupnim podacima, državno tužiteljstvo je u protekla dva desetljeća podiglo optužnice protiv oko 1.200 osoba, no tek oko 30 posto tih postupaka završilo je pravomoćnim osuđujućim presudama. Za obitelji žrtava to znači nastavak dugog i bolnog čekanja – bez jamstva da će pravda ikada biti zadovoljena.
Nema komentara:
Objavi komentar