Polarni vrtlog pred novim slomom – arktička hladnoća prijeti Europi

Najnovije meteorološke analize ukazuju na novi ozbiljan poremećaj polarnog vrtloga, nakon što je potvrđen događaj stratosferskog zatopljenja za sredinu siječnja. Prema podacima modela visoke rezolucije, očekuje se raspad polarne cirkulacije koji bi mogao osloboditi goleme količine arktičkog zraka prema Sjevernoj Americi i Europi, izvještava Severe Weather Europe.

Što je polarni vrtlog i zašto je važan?

Polarni vrtlog, pojednostavljeno rečeno, predstavlja golemi sustav ciklonalne cirkulacije zraka koji se tijekom zime formira visoko iznad polarnih područja. Može se zamisliti kao svojevrsni „zid hladnoće“ koji se proteže od površine Zemlje sve do stratosfere, na visinu veću od 50 kilometara, zadržavajući najhladniji zrak unutar arktičkog područja.

Dok je vrtlog snažan i stabilan, hladnoća ostaje zarobljena na sjeveru, a veći dio Sjedinjenih Država i Europe ima blaže zimske uvjete. No, kada oslabi ili se poremeti, taj zid popušta – i tada arktički zrak lako prodire prema jugu.

Stratosfersko zatopljenje – okidač promjene

Ključni mehanizam aktualnih prognoza je iznenadno stratosfersko zatopljenje (SSW), fenomen pri kojem u vrlo kratkom razdoblju dolazi do snažnog porasta temperature i tlaka u stratosferi. Trenutačne analize pokazuju da polarni vrtlog pokušava povratiti pravilan kružni oblik i ojačati, ali već sada je vidljivo područje visokog tlaka koje stvara val zatopljenja na njegovim rubovima.

Struktura vrtloga trenutačno ima dva izražena „hladna kraka“ – jedan usmjerava hladan zrak prema istočnim dijelovima SAD-a i Kanade, a drugi prema Europi.

Sredina siječnja: ključni trenutak

Prognoze za drugi tjedan siječnja upućuju na kratkotrajno zatopljenje iznad Sjeverne Amerike, dok će se hladniji zrak zadržati nad Europom. Međutim, gotovo svi prognostički modeli slažu se da će upravo u tom razdoblju doći do novog slabljenja polarnog vrtloga, izravno povezanog s nadolazećim stratosferskim zatopljenjem.

Za sredinu siječnja predviđa se snažno područje visokog tlaka i jak val zatopljenja u srednjoj stratosferi, na visini od oko 30 kilometara. Iako se ovaj događaj ne svrstava u „veliki“ SSW jer se ne očekuje potpuni preokret stratosferskih vjetrova, riječ je o dovoljno snažnom poremećaju koji može deformirati vrtlog i potisnuti njegove hladne dijelove prema nižim geografskim širinama.

Temperaturne anomalije na toj visini iznimne su – modeli predviđaju i do 20 do 30 stupnjeva Celzijevih iznad višegodišnjeg prosjeka, dok se hladna jezgra vrtloga gura prema Sjedinjenim Državama i Kanadi.

Posljedice na vremenske prilike

Već sada se vidi kako se utjecaj zatopljenja spušta prema nižim slojevima atmosfere, što je ključan signal za promjene vremena na površini. Prognoze za sredinu siječnja ukazuju na razvoj vremenskog obrasca koji pogoduje prodoru hladnoće:

• zona visokog tlaka iznad sjeveroistočnog Pacifika usmjeravat će arktički zrak prema istočnoj Kanadi i istočnim dijelovima SAD-a
• Europa bi u istom razdoblju mogla osjetiti dotok hladnijeg zraka, osobito u sjevernim dijelovima kontinenta

Ulaskom u drugu polovicu siječnja, modeli predviđaju smještanje jezgre polarnog vrtloga nad istočnom Kanadom, što bi omogućilo stabilan i dugotrajniji dotok hladnog zraka prema sjevernim, središnjim i istočnim dijelovima SAD-a.

Istodobno, i nad Europom se očekuje širenje hladnijeg zraka pod utjecajem sjevernog strujanja i područja nižeg tlaka.

Zima bi se mogla proteg­nuti i u veljaču

Dodatnu potvrdu ovakvom razvoju situacije daje i kanadski dugoročni prognostički model CanSIPS. Njegove projekcije za veljaču 2026. godine pokazuju nastavak prodora hladnog zraka nad zapadnu Kanadu te sjeverne i središnje dijelove SAD-a, što sugerira da bi izraženiji zimski uvjeti mogli potrajati i tijekom veljače.

Iako se radi o dugoročnim prognozama, meteorolozi ističu kako njihovu vjerodostojnost povećava činjenica da su izravno povezane s događajem stratosferskog zatopljenja – jednim od najpouzdanijih signala za velike zimske promjene vremena.