Federacija Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim poremećajima u potrošnji i fiskalnom prometu, a najnoviji službeni podaci potvrđuju zabrinjavajući trend. Prema izvješću Porezna uprava Federacije BiH, fiskalni promet u Federaciji BiH u proteklih godinu dana smanjen je za gotovo 325 milijuna konvertibilnih maraka, unatoč povećanom broju fiskalnih uređaja.
Na dan 30. studenoga 2025. godine u Federacija Bosne i Hercegovine bilo je instalirano ukupno 109.628 fiskalnih kasa, što je za 4.507 više nego godinu ranije. Ipak, promet evidentiran u studenome 2025. iznosio je 5,57 milijardi KM, što je 325,3 milijuna KM manje u odnosu na isti mjesec 2024. godine. Ovi podaci jasno upućuju na to da rast broja fiskalnih uređaja nije rezultirao rastom potrošnje.
Sarajevo bilježi najveći pad
Najizraženiji pad fiskalnog prometa zabilježen je u Kanton Sarajevo, gdje je promet smanjen za oko 31 posto, odnosno gotovo 100 milijuna KM na godišnjoj razini. No negativni trend nije zaobišao ni druge veće gradove. U Tuzli je promet manji za 42 milijuna KM, u Mostaru za 11 milijuna KM, u Visokom za 15 milijuna KM, u Živinicama za 9,5 milijuna KM, dok je u Lukavcu zabilježen pad od čak 45 milijuna KM.
Neradna nedjelja i odljev potrošnje
Ekonomist Damir Bećirović smatra da je zabrana rada nedjeljom ključni uzrok pada fiskalnog prometa, ali upozorava da problem ima i širi ekonomski kontekst.
„Glavni uzrok je zabrana rada nedjeljom i prelijevanje prometa. Federacija nije kompaktna – ima dugu granicu s Republika Srpska, a mnogi veći trgovački centri nalaze se u neposrednoj blizini te granice. Prvi efekt je preusmjeravanje potrošnje u RS, dok dodatni razlozi uključuju inflaciju, rast minimalne plaće i općenito slabu kupovnu moć građana“, ističe Bećirović.
Ipak, postoje iznimke
Unatoč općem padu, pojedine sredine bilježe rast fiskalnog prometa. Najveći porast zabilježen je u Tešnju, i to 56 milijuna KM, dok su pozitivni rezultati ostvareni i u Širokom Brijegu (+17 milijuna KM) te Zenici (+1 milijun KM). Ovi primjeri, prema mišljenju stručnjaka, ukazuju na lokalne specifičnosti gospodarstva i snažniju industrijsku ili izvoznom orijentaciju tih sredina.
Višestruki uzroci krize potrošnje
Ekonomist i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Admir Čavalić, upozorava da se pad fiskalnog prometa ne smije promatrati kroz samo jedan faktor.
„Zabrana rada nedjeljom vjerojatno je imala izravan utjecaj na pad prometa u studenome, ali dodatno su prisutni pad životnog standarda, pesimizam potrošača te pad zaposlenosti u Federaciji BiH od početka godine. Sve to dodatno slabi kupovnu moć građana“, naglašava Čavalić.
Neizvjesni mjeseci pred gospodarstvom
Podaci Porezna uprava FBiH, zajedno s analizama ekonomista i stanjem na terenu, jasno ukazuju da se Federacija BiH suočava s ozbiljnim poremećajima u potrošnji, čije bi se posljedice mogle još snažnije osjetiti u nadolazećim mjesecima. Posebno zabrinjava činjenica da najveći teret pada upravo na urbane sredine i trgovačke centre, koji su do sada bili nositelji potrošnje.
Najveći pad fiskalnog prometa, kako navodi Dnevni avaz, i dalje bilježi Kanton Sarajevo, što dodatno otvara pitanje dugoročnih učinaka neradne nedjelje i nužnosti prilagodbe ekonomske politike stvarnim potrebama tržišta i građana.
Nema komentara:
Objavi komentar