Inflacija u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine službeno je iznosila 4,4 posto, no stvarni udar na kućne budžete bio je znatno snažniji nego što to sugeriraju statistički podaci. Građani diljem zemlje sve češće ističu kako svakodnevni troškovi rastu brže od primanja, a životni standard vidljivo pada.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći rast cijena zabilježen je u sektorima hrane, stanovanja i ugostiteljstva – upravo onima koji čine najveći dio potrošačke korpe prosječnog kućanstva. Iako službene brojke govore o umjerenoj inflaciji, građani i ekonomski stručnjaci upozoravaju da je realna inflacija tijekom 2025. godine bila znatno viša, osobito kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama.
Cijene hrane rasle su gotovo kontinuirano, što je mnoge natjeralo na drastične promjene potrošačkih navika. Kupuje se manje, „na grame“, a proizvodi koji su nekada bili uobičajeni dio svakodnevne kupovine danas se sve češće izbacuju iz korpe. Plaće i dnevnice, upozoravaju građani, više ne mogu pratiti rast troškova, zbog čega se potrošnja svodi na puko zadovoljavanje osnovnih potreba.
Lanac poskupljenja dodatno je ubrzan nakon povećanja cijene električne energije početkom prošle godine u Republici Srpskoj, što je povuklo rast cijena gotovo svih roba i usluga u oba entiteta. Potrošači tvrde da su cijene rasle iz tjedna u tjedan, često bez jasnog opravdanja i uz izostanak učinkovitog tržišnog nadzora. Kao odgovor na takvo stanje pojavili su se i pozivi na bojkot trgovina, ugostiteljskih objekata i benzinskih pumpi, no bez dugoročnijeg učinka.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da su pojedini proizvodi doživjeli drastična poskupljenja, ističući primjer kruha, čija je cijena, prema njegovim riječima, porasla za čak 117 posto. Dok se 2021. godine za prosječnu plaću moglo kupiti više od tisuću kruhova, danas se može priuštiti tek nešto više od 700. Poskupljenja su zahvatila i pekarske proizvode, meso te osnovne prehrambene namirnice, zbog čega potrošači sve češće posežu za jeftinijim alternativama ili smanjuju količine koje kupuju.
Posebno težak udar inflacije osjetili su umirovljenici, radnici na minimalcu i onkološki pacijenti. Cijene lijekova u apotekama za mnoge su postale neizdržive, a dio građana svjedoči da su primorani sami financirati terapije koje su ranije bile pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Uz lijekove, dodatno su porasli i troškovi režija, ogrjeva i električne energije.
U Federaciji Bosne i Hercegovine od rujna su povećane cijene struje za domaćinstva, uz uvođenje novih blok tarifa, dok će u Republici Srpskoj zbog rasta mrežarine građani od veljače dobivati još veće račune. Istodobno, cijene ogrjeva porasle su za oko 25 posto, što je tijekom zimskih mjeseci dodatno opteretilo kućne budžete.
Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj krajem 2025. godine iznosila je 3.355 konvertibilnih maraka, što znači da su za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova potrebne najmanje dvije prosječne plaće. Za građane s minimalnim primanjima i umirovljenike prošla se godina svela na puko preživljavanje, a za mnoge je jedini izlaz postao obrok u javnim kuhinjama. Inflacija je tako, unatoč relativno umjerenim službenim pokazateljima, ostavila dubok i bolan trag u svakodnevnom životu većine građana Bosne i Hercegovine.
Nema komentara:
Objavi komentar