Danas se spominjemo genija koji je spojio vjeru i razum

Danas Crkva s posebnim poštovanjem obilježava spomendan svetog Tome Akvinskog, jednog od najvećih umova kršćanske povijesti i naučitelja čije je djelo ostavilo neizbrisiv trag na teologiju, filozofiju i cjelokupnu zapadnu misao.

Sveti Toma Akvinski rođen je oko 1225. godine u plemićkoj obitelji u talijanskom mjestu Roccasecca. Već u mladosti pokazivao je iznimnu sklonost učenju, a unatoč protivljenju obitelji, odlučio je stupiti u red dominikanaca. Taj je izbor obilježio njegov životni put posvećen traženju istine, služenju Crkvi i dubokom promišljanju vjere.

Najpoznatiji je po svom monumentalnom djelu „Summa Theologiae“, u kojem je na sustavan i jasno strukturiran način povezao vjeru i razum. Toma je pokazao da vjera ne isključuje razmišljanje, nego ga uzdiže i produbljuje. Smatrao je da se Bog može spoznati i razumom promatrajući stvorenje, ali da se punina istine otkriva u Objavi. Njegov pristup, koji skladno povezuje Aristotelovu filozofiju s kršćanskim naukom, postao je temelj skolastičke teologije.

Crkva mu je s pravom dodijelila naslov „anđeoskog naučitelja“ (Doctor Angelicus), ističući ne samo njegovu intelektualnu dubinu, nego i čistoću života, poniznost i duboku duhovnost. Iako je bio vrhunski mislilac, Toma je ostao čovjek molitve, osobito pobožan prema Euharistiji, o kojoj je napisao i prekrasne liturgijske himne koje se i danas pjevaju.

Sveti Toma Akvinski preminuo je 1274. godine na putu prema crkvenom saboru u Lyonu, ostavivši iza sebe bogatu duhovnu i intelektualnu baštinu. Papa Pio V. proglasio ga je crkvenim naučiteljem, a papa Lav XIII. njegov je nauk preporučio kao temelj za proučavanje teologije.

Njegov život i djelo i danas snažno poručuju da vjera i razum nisu suprotstavljeni, nego pozvani na dijalog koji vodi prema istini. U vremenu nesigurnosti i brzih odgovora, sveti Toma Akvinski poziva na strpljivo traženje smisla, na dubinu mišljenja i na vjeru koja se ne boji pitanja, jer zna kome vjeruje.

Ove su izreke objavljene na stranici Mudre misli. 

• Svetost ne znači puno znati ili puno razmatrati, velika tajna svetosti znači puno ljubiti. 
• Ljubav nastavlja tamo gdje razum posustane. 
• Grijeh je sve što je protiv savjesti. 
• Dobro može postojati bez zla, ali zlo ne može postojati bez dobra! 
• Bog je nespoznatljiv. Stvarnost, Bog, Istina, Ljubav su nespoznatljivi – što znači da ne mogu biti obuhvaćeni racionalnim umom. Ovo treba da okonča mnoga pitanja koja nam ljudi postavljaju, jer vječito živimo u iluziji da nešto znamo. Nije tako. Nismo sposobni da saznamo. 
• Tri stvari su potrebne za čovjekovo spasenje: da zna u što treba vjerovati, da zna što treba željeti i da zna što treba uraditi. 
• Dobrota naše volje zavisi od namjere našeg cilja. 
• Da bismo svi živjeli u harmoniji, prvo što moramo znati je da smo svi ludo zaljubljeni u istog Boga. 
• Stvari koje volimo govore nam tko smo. 
• Ne postoji ništa na ovome svijetu što više vrijedi od iskrenog prijateljstva.