Dok zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskoj županiji već pet mjeseci štrajkuju u borbi za svoja prava, najveći teret tog sukoba sve više nose – pacijenti. Između razumijevanja za zahtjeve liječnika, medicinskih sestara i tehničara te vlastite potrebe za pravodobnom zdravstvenom skrbi, brojni građani ostaju zarobljeni u sustavu koji ne nudi jasna rješenja.
Štrajk je započeo zbog nepotpisivanja aneksa kolektivnog ugovora i zahtjeva za povećanje koeficijenata za 0,5. Iako pregovori traju, konkretan dogovor još uvijek nije postignut, a posljedice se svakodnevno produbljuju, osobito u zimskom razdoblju kada su potrebe za zdravstvenim uslugama povećane.
Smanjeni kapaciteti i dugi hodnici
Dugi hodnici, smanjeni kapaciteti ordinacije i uputnice koje mjesecima čekaju svoj red postali su nova stvarnost za brojne pacijente. Među njima je i 84-godišnji Ibrahim Dizdar, koji već mjesecima nije uspio dobiti potrebnu zdravstvenu uslugu. Iako kaže da razumije borbu zdravstvenih radnika, ističe kako su pacijenti dovedeni u bezizlaznu situaciju.
„Razumijem ljude koji traže svoja prava, ali ja više nemam vremena čekati“, poručuje Dizdar, čije riječi odražavaju osjećaj nemoći koji dijele mnogi stariji i kronični bolesnici.
Privatne klinike pretrpane, novčanici prazni
Dok javni zdravstveni sustav radi smanjenim kapacitetima, privatne klinike i poliklinike bilježe veliki porast broja pacijenata. Neki građani, kako sami kažu, daju i „zadnji fening“ kako bi obavili osnovne dijagnostičke preglede, dok drugi nemaju tu mogućnost te su prisiljeni čekati kraj štrajka.
„Treba mi gotovo dvije tisuće maraka za sve preglede. Toga jednostavno nemam“, kaže jedan od pacijenata, objašnjavajući zašto je odustao od privatnog sektora i nastavio čekati.
Suprotni stavovi o stvarnom stanju
Generalni štrajk trenutačno je na snazi u pet zdravstvenih ustanova u županiji. Hitni slučajevi, trudnice i onkološki pacijenti primaju se bez odgode, dok se na pojedinim odjelima rad odvija uz poštivanje minimalnog procesa rada. Ipak, brojni pacijenti navode kako su im pregledi, terapije i zahvati odgođeni na neodređeno vrijeme.
Ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar Ante Kvesić tvrdi kako bolnica radi gotovo uobičajenim kapacitetom, ističući da u štrajku sudjeluje oko 150 od ukupno 2.700 zaposlenih te da se rad uspijeva organizirati bez većih poremećaja.
S druge strane, iz Sindikata zdravstvenih radnika Hercegovačko-neretvanske županije poručuju kako su takve izjave neutemeljene i da se zanemaruju dubinski problemi zdravstvenog sustava, upozoravajući da stvarno stanje najbolje osjećaju upravo pacijenti.
Pregovori bez ishoda, strpljenje na izmaku
Pregovori u okviru Mirovnog vijeća za mirno rješavanje kolektivnog radnog spora i dalje traju. Ministar zdravstva Hercegovačko-neretvanske županije Milenko Bevanda izražava nadu kako su razgovori u završnoj fazi te da bi rješenje moglo biti postignuto do kraja idućeg tjedna. Uputio je ispriku pacijentima i najavio dodatne napore za smanjenje lista čekanja, piše N1.
Sindikat, međutim, upozorava kako je postupak mirenja pri kraju te poziva Vladu HNŽ-a da uputi konačnu ponudu zdravstvenim radnicima, naglašavajući da bez konkretnog dogovora zdravstveni sustav neće biti stabiliziran.
Sustav na čekanju
Dok se pregovarački stolovi pune dokumentima i obećanjima, pacijenti i dalje čekaju – na preglede, dijagnoze i terapije. Liste čekanja se produžuju, a neizvjesnost raste. Između zahtjeva zdravstvenih radnika i ograničenih mogućnosti ustanova, najranjiviji ostaju oni kojima je zdravstvena skrb najpotrebnija.
Pitanje koje se sve češće postavlja nije tko je u pravu, nego koliko još dugo pacijenti mogu izdržati.
Nema komentara:
Objavi komentar