Vijeće ES odbacilo zahtjev Kovačevića: zloupotreba prava i nedostatak statusa žrtve

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu objavio je cjelovitu presudu u predmetu „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine“, kojom je Veliko vijeće većinom glasova odbacilo zahtjev Slavena Kovačevića kao nedopušten. Odluka, donesena 25. lipnja 2025., sada je i službeno objavljena u cijelosti.  

Sud je naveo dva ključna razloga zbog kojih je predstavka proglašena neprihvatljivom:

1. Zloupotreba prava na individualnu predstavku – zbog neprimjerenog ponašanja podnositelja tijekom postupka.
2. Nedostatak statusa žrtve – jer Kovačević nije dokazao da je osobno diskriminiran, već je podnio tužbu koja se pravno kvalificira kao actio popularis.

Zloupotreba prava pred Sudom  

Veliko vijeće je sa 16 glasova prema 1 zaključilo da je Kovačević zloupotrijebio svoje pravo na podnošenje aplikacije. U obrazloženju presude navedeno je kako je tijekom postupka uputio „krajnje neprimjerene i zlonamjerne optužbe“ na račun sudaca, tadašnjeg predsjednika Suda, predstavnika Vijeća ministara BiH i Ureda visokog predstavnika (OHR). Takvi napadi ocijenjeni su kao zastrašujući, neutemeljeni i potpuno nedopustivi.  

Agentica BiH pri Sudu, Monika Mijić, za portal Bljesak.info naglasila je da je aplikant čak prijetio kaznenim prijavama i vrijeđao predstavnike institucija. „Sud je jasno utvrdio da je riječ o pokušaju pritiska i zastrašivanja, što predstavlja grubo kršenje standarda pred međunarodnim institucijama“, kazala je.

Nedostatak statusa žrtve  

Drugi razlog odbacivanja predstavke odnosi se na činjenicu da Kovačević nije uspio dokazati da je osobno diskriminiran na izborima 2022. godine. On je tvrdio da su ga izborna pravila spriječila da glasa za kandidate po vlastitom izboru i zagovarao uvođenje jedinstvene izborne jedinice. Međutim, Sud je ocijenio da se radi o apstraktnoj političkoj kritici ustavnog poretka, a ne o povredi individualnih prava.  

Sa 12 glasova za i 5 protiv, Sud je zaključio da Kovačević nema status žrtve u pogledu navodne diskriminacije temeljem članka 14. u vezi s člankom 3. Protokola br. 1 i članka 1. Protokola br. 12. Europske konvencije. Njegove pritužbe okarakterizirane su kao actio popularis, koje Sud ne razmatra.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza izjavio je za Bljesak.info kako presuda potvrđuje da međunarodne institucije neće tolerirati pokušaje političkog pritiska. „Ova odluka šalje jasnu poruku o važnosti profesionalnog i dostojanstvenog ponašanja pred Sudom. Kovačević je pokušao obmanuti Sud čak i u vezi vlastite nacionalne pripadnosti, što je dodatno narušilo njegov kredibilitet“, naglasio je Bunoza.  

Agentica BiH, Monika Mijić, dodatno je pojasnila da u presudi postoji samo jedno izdvojeno mišljenje – ono suca Farisa Vehabovića – dok su ostali suci samo kratko naveli da, s obzirom na utvrđenu zloupotrebu prava, nije bilo potrebe razmatrati status žrtve. 

Presuda naglašava da Europski sud za ljudska prava ne može preispitivati konfiguraciju izbornog sustava BiH niti donositi odluke koje bi zadirale u ustavni poredak utemeljen na Daytonskom mirovnom sporazumu. Njegova uloga ograničena je na ocjenu konkretnih povreda individualnih prava zajamčenih Konvencijom.  

Zaključno, presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Kovačević protiv BiH“ potvrđuje kako pokušaji manipulacije, pritisaka i političkih igara pred međunarodnim institucijama ne mogu imati uspjeha. Sud je jasno odbacio Kovačevićev zahtjev kao zloupotrebu prava i neutemeljenu actio popularis predstavku, čime je poslao poruku o važnosti dostojanstva i profesionalizma u postupcima. 

Istodobno, jasno je kako je Kovačević kroz svoje istupe i zahtjeve nastojao pogaziti ustavna i izborna prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, pokušavajući osporiti načela jednakopravnosti i konstitutivnosti zajamčena Daytonskim sporazumom. Time je ova presuda dobila dodatnu težinu jer je spriječila pokušaj rušenja ravnoteže na kojoj počiva BiH i zaštitila temeljna politička prava Hrvata.