Sanin Musa najavio dolazak tisuću muslimana na klanjanje u Široki Brijeg

foto: Facebook

Kontroverzni profesor Sanin Musa, osnivač pokreta “Vjera. Narod. Država” i predsjednik Bosanske narodne stranke, najavio je kako će u četvrtak, 14. kolovoza, u Široki Brijeg doći oko tisuću muslimana radi zajedničkog klanjanja.

Polazak iz Jablanice

Musa je na društvenim mrežama objavio da će polazak biti s platoa i parkirališta ispred gradske džamije u Jablanici u 11 sati. Detaljna potvrda, prema njegovim riječima, bit će objavljena večer prije odlaska.

Dodao je da postoji i jedan uvjet pod kojim će putovanje biti odgođeno – privođenje osobe koja je navodno otjerala i preplašila ženu dok je klanjala u Širokom Brijegu te javna isprika počinitelja.

Kontakt s policijom

U drugoj objavi Musa navodi da je kontaktirao Policijsku upravu Široki Brijeg, gdje mu je rečeno da se svaki javni skup mora prijaviti pet dana ranije, a da ne postoji garancija zaštite sudionika. Također je, tvrdi, čuo kako su “vjerski obredi na javnim površinama zabranjeni”, na što je reagirao izjavom da takvo pravilo “postoji samo u Širokom i zapadnoj Hercegovini”.

Prema njegovim riječima, očekuje se dolazak ljudi iz različitih krajeva – od Bihaća, preko Sarajeva, pa sve do juga zemlje.

Osjetljiv datum

Planirani Musin dolazak zakazan je za četvrtak, 14. kolovoza – dan kada se u Širokom Brijegu obilježava Uočnica uoči blagdana Velike Gospe, a u tamošnje svetište tradicionalno pristižu desetine tisuća katoličkih vjernika iz cijele Hercegovine i šire. Važno je napomenuti da je četvrtkom u katoličkoj tradiciji uobičajeno klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom, što dodatno naglašava duhovni značaj tog dana za katolike. Stoga mnogi Musin poziv ocjenjuju kao međuvjersku provokaciju, s obzirom na osjetljivost trenutka i mjesto događanja.

Povod događaju

Podsjetimo, Musa je ovu akciju najavio nakon navodnog incidenta u kojem je muslimanka, prema njegovim tvrdnjama, bila ometana dok je klanjala na javnoj površini u Širokom Brijegu. Kao odgovor, pozvao je vjernike da se okupe na istom mjestu i obave zajedničku molitvu, poručujući da “država ne pripada samo jednom narodu ili regiji” i da se “vjerski obredi trebaju moći slobodno prakticirati bilo gdje u BiH”.

Iako sloboda vjeroispovijesti i pravo na molitvu pripada svakom građaninu, pretvaranje vjerskog obreda u čin inata i političkog prkosa udaljava se od same svrhe molitve. Klanjanje, molitva ili bilo koji vjerski čin, ako su motivirani željom da se nekome pokaže moć ili izazove reakcija, prestaju biti iskaz duhovnosti i postaju sredstvo konfrontacije. A to sigurno nije u duhu nijedne vjere – pa ni one koju sudionici tvrde da brane.