HNK Mostar – između dokumentiranih odluka i političkih prijepora

Portal Hercegovina.info imao je uvid u opsežnu pravnu dokumentaciju koja prati projekt izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar – od samih početaka 1995. godine pa sve do današnjih radova. Izgradnja, smještena u središnjoj gradskoj zoni na mjestu nekadašnje robne kuće HIT, posljednjih mjeseci ponovno je u središtu političkih i etničkih rasprava, posebice uoči lokalnih izbora 2024. godine.

Spor oko lokacije i zakonitosti

Gradske vlasti, predvođene gradonačelnikom Mariom Kordićem (HDZ BiH), te uprava HNK Mostar tvrde da se projekt provodi u potpunosti zakonito, na temelju važećih odluka, dozvola i imovinsko-pravnih akata. Suprotno tome, mostarska Islamska zajednica i udruženje Mostarski krug upozoravaju da se objekt gradi na prostoru poznatom kao Lakišića harem, tvrdeći da je riječ o spornom zemljištu.

Dokumentacija u koju smo imali uvid pokazuje da je projekt imao kontinuitet od 1995. godine, te da su ključni urbanistički, pravni i vlasnički postupci provedeni u skladu s tada važećim zakonima. Zemljište je u vlasništvo Grada prešlo pravnim putem, a urbanistički plan za lokaciju donesen je još 1995. godine, s naknadnim dopunama, uključujući reviziju iz 2018.

Zanimljivo je da su dokumenti iz 1996. i 1997. godine otkrili kako je na istoj lokaciji bila planirana gradnja objekata za JP Željeznice Herceg Bosne i poduzeće MONDO, no prostornim planiranjem odlučeno je da ondje bude kulturna ustanova – HNK Mostar.

Tijek izgradnje i ključni dokumenti

Kamen temeljac za HNK položen je 30. siječnja 1996., a prva faza – izgradnja Male scene – dovršena je 2002. godine. U dokumentaciji se nalaze urbanističke odluke, građevinske dozvole, imovinsko-pravni akti, ugovori, kao i dokazi o plaćanju naknada i početku radova.

Među njima se izdvajaju:

• Odluka o donošenju Provedbenog urbanističkog plana „Kazalište“ (14. 12. 1995.)
• Glavna građevinska dozvola iz 1996., s pravosnažnošću od 23. 7. 1996.
• Ugovor o ortakluku između HNK i Općine Mostar (7. 8. 1996.)
• Rješenja o izmjenama i dopunama iz 2018., s potvrđenom pravosnažnošću
• Obavijest o početku radova iz kolovoza 2019.

Stavovi Mostarskog kruga

Udruženje Mostarski krug tvrdi da gradnja krši duh Rimskog sporazuma iz veljače 1996., koji je predviđao da se tzv. Centralna gradska zona razvija kao prostor zajedničkog identiteta i integracije. Po njima, jednostrana gradnja HNK bez konsenzusa konstitutivnih naroda narušava tu ideju. No, službeni dokumenti pokazuju da su nadležna tijela od 1995. do danas izdavala sve potrebne akte, što dovodi u pitanje navode o nezakonitosti.

Rasprava u Gradskom vijeću

Na sjednici Gradskog vijeća 3. srpnja 2025. gradonačelnik Kordić odgovorio je na kritike, navodeći da je dokumentacija uredna i pravovaljana. Istaknuo je da se radi o 17 službenih dokumenata s pečatima, datumima i urudžbenim brojevima, dostupnih nadležnim institucijama.

Odbio je javno objaviti cjelokupnu dokumentaciju zbog sudskih postupaka u tijeku, pozivajući na strpljenje i poštivanje procedura. Rasprava je povremeno bila napeta, a pojedini vijećnici, poput Mirze Drežnjaka (SDA), zatražili su javno prikazivanje ključnih akata na sjednici.

Financiranje i izvođenje radova

Projekt HNK Mostar financira se iz više javnih izvora. Vlada Federacije BiH je u svibnju 2025. izdvojila 1,2 milijuna KM za dovršetak izgradnje, dok je prethodna vlada osigurala 2 milijuna KM.

Vlada Republike Hrvatske također sustavno podupire projekt, tretirajući ga kao strateški za kulturni i identitetski život Hrvata u BiH. Potporu pruža kroz programe Ministarstva kulture i medija RH, uz najave daljnjeg financiranja.

Radove izvode Promark d.o.o. Mostar i A3 d.o.o. Široki Brijeg, a završetak roh-bau faze očekuje se na proljeće 2026. godine.

Pravni temelj za izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta Mostar

Izgradnja HNK Mostar provodi se na temelju niza pravomoćnih urbanističkih, građevinskih i imovinsko-pravnih akata, donesenih od 1995. godine do danas.

Urbanistički temelj

• Provedbeni urbanistički plan „Kazalište“ usvojen je 14. 12. 1995. (Odluka br. 01-237/95), uz prethodnu odluku o pristupanju izradi plana (4. 12. 1995., br. 01-216/95).
• Uvjerenje o urbanističkim uvjetima izdano je 14. 12. 1995. (br. 07/III-364-2146-1/95).

Građevinska dozvola

• Glavna građevinska dozvola izdana 14. 6. 1996. (br. 07/III-361-2150-1/95), pravosnažna od 23. 7. 1996.
• Dodatno, odobrenje za pripremne radove izdano 16. 12. 1995. (br. 07/III-361-2275/95).

Imovinsko-pravni status zemljišta

• Zemljište preneseno u vlasništvo Općine Mostar rješenjem od 13. 5. 1996. (br. 01-185/96), nakon preuzimanja iz posjeda poduzeća „Merkur“.
• Nalog Osnovnog javnog pravobranitelja (U: 36/96) i rješenje Osnovnog suda u Mostaru (Dn. 56/96) od 31. 1. 1997. potvrđuju upis prava korištenja na Općinu Mostar.
• Zemljišnoknjižni izvadak iz 1997. godine potvrđuje zakonito vlasništvo.

Kontinuitet i zakonitost projekta

• Revizija građevinske dozvole provedena 2018. (rješenje br. UPI-07/2-25-12059/16), pravosnažna od 4. 10. 2018.
• Uplaćena komunalna renta 19. 7. 2018. i prijavljen početak radova 21. 8. 2019.

Dakle, svi ključni urbanistički, građevinski i imovinsko-pravni postupci provedeni su sukladno zakonima koji su vrijedili u trenutku njihova donošenja. Zemljište nije uzurpirano, već je pravno preneseno na Grad Mostar, a projekt ima neprekinuti pravni kontinuitet od 1995. do danas, potvrđen pravomoćnim odlukama nadležnih institucija.

I tako, izgradnja HNK Mostar već tri desetljeća prati se kroz administrativne, političke i društvene kontroverze. Dokumenti pokazuju da je projekt pravno utemeljen, no politički prijepori oko simbola i identiteta ostaju. Mostar, kao grad složenih povijesnih i kulturnih slojeva, zaslužuje da se o ovakvim projektima raspravlja transparentno, odgovorno i uz poštivanje činjenica.