Planira se autocesta do Splita, ali postoji jedan veliki problem

foto BisnisInfo.ba

Republika Srpska pokrenula je pripremne procedure za izgradnju autoceste Banja Luka – Mliništa, ukupne dužine oko 95 kilometara, odnosno njezine prve dionice od Banje Luke do Mrkonjić Grada u dužini od 44 kilometra.

Projekt se predstavlja kao dio buduće autoceste Banja Luka – Split, no analiza važećih strateških dokumenata pokazuje da bi realizacija takvog prometnog koridora mogla biti znatno složenija nego što se na prvi pogled čini, piše Biznisinfo.ba.

Federacija BiH planira drugi koridor

Za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH u svojim razvojnim planovima uopće ne predviđa nastavak prometnice od Mliništa prema Livnu i Splitu.

Umjesto toga, strateški dokumenti predviđaju izgradnju brze ceste Turbe – Donji Vakuf – Bugojno – Kupres – Livno – granica Republike Hrvatske, ukupne dužine oko 135 kilometara. Time bi se prema Dalmaciji povezao niz većih gradova središnje Bosne, dok bi pravac preko Mliništa ostao izvan planirane mreže.

Razlog takvog odabira leži ponajprije u prometnom značaju. Koridor preko Turbeta povezao bi Travnik, Donji Vakuf, Bugojno, Kupres i Livno, ali bi predstavljao i prirodan izlaz na Jadran za vozače iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Visokog i drugih dijelova središnje Bosne.

Posebnu važnost daje mu činjenica da se nastavlja na brzu cestu Lašva – Nević Polje – Turbe, čija je izgradnja već započela, a jedna dionica kod Viteza već je završena.

Rokovi će se vjerojatno pomaknuti

Iako je transportnom strategijom bilo predviđeno da se ova brza cesta izgradi do kraja desetljeća, danas je jasno da taj rok više nije realan zbog brojnih infrastrukturnih projekata koje Federacija BiH istodobno financira.

Unatoč tome, postoje razlozi za optimizam. Već je u tijeku realizacija nekoliko velikih projekata brzih cesta, među kojima je pravac Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Republike Hrvatske, dok se priprema i početak izgradnje brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica Republike Hrvatske.

To pokazuje da razvoj mreže brzih cesta ostaje jedan od prioriteta, pa se može očekivati da će i prometni pravac prema Livnu i Splitu u budućnosti doći na red, premda vjerojatno kasnije od prvotnih planova.

Što to znači za autocestu Banja Luka – Split?

U ovom trenutku najizglednija je izgradnja prve dionice od Banje Luke do Mrkonjić Grada, koja i sama ima značajnu prometnu vrijednost jer povezuje dva važna regionalna središta te poboljšava vezu Banje Luke sa srednjom Bosnom preko Jajca i Travnika.

Međutim, nastavak od Mrkonjić Grada prema Mliništu otvara brojna pitanja. Bez jasnog plana nastavka kroz Federaciju BiH prema Livnu i Splitu, taj bi pravac završavao praktično na entitetskoj granici, čime bi njegov prometni značaj bio znatno manji od onoga koji se najavljuje.

Budućnost prometnog povezivanja Banje Luke i Splita stoga neće ovisiti samo o planovima Republike Srpske, nego prije svega o tome hoće li dva entiteta u nadolazećim godinama uspjeti uskladiti svoje prometne strategije i dogovoriti zajednički međunarodni cestovni koridor prema hrvatskoj obali.