Starozavjetni prorok koji se zaziva za zaštitu od oluje, groma i vatre Starozavjetni prorok, sveti Ilija, bio je rodom iz Tišbe, današnjeg Jordana, i djelovao je u 9. stoljeću prije Krista. Prema Svetom pismu, u doba izraelskih kraljeva Ahaba i Ahasje, vatreno se borio za vjeru u jednoga pravoga Boga, Jahvu
Današnji dan, svetkovina svetog Ilije Proroka, u narodu poznatija kao Ilindan, u Hercegovini ima posebno značenje, ne samo vjersko, već i kulturno-identitetsko. Sveti Ilija, starozavjetni prorok snažna karaktera, štovan kao zaštitnik naroda i borac za Božju istinu, u ovom dijelu Crkve uživa duboko ukorijenjeno pučko štovanje koje nadilazi liturgijske okvire. Sveti Ilija zaštitnik je Bosne i Hercegovine, a ima važno mjesto u kršćanskim, židovskim i islanskim predajama.
U Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, Ilindan se svečano slavi u župi Kruševo, nedaleko Mostara, u Veljacima, Posušju te u samostalnoj kapelaniji Masna Luka – Polja, smještenoj u planinskom srcu Parka prirode Blidinje. Ove dvije župe dočekuju s posebnom duhovnom pripremom i narodnim veseljem, spajajući liturgiju i tradiciju. U Masnoj Luci, gdje se krajolik dramatično uzdiže prema Čvrsnici, sveti Ilija se doživljava gotovo kao zaštitnik prirode i ljudi koji žive u skladu s njom. U Kruševu, Ilindan okuplja vjernike iz šire okolice, ali i mnoge raseljene koji se u rodni kraj vraćaju baš za ovaj blagdan. Zaštitnik je, poznatig karmela sv. Ilije na Buškom jezeru.
U Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji, svetkovina sv. Ilije posebno se slavi u Stocu, gdje je sveti Ilija zaštitnik župe. Stolac, poznat po bogatoj povijesti i višeslojnoj baštini, na Ilindan postaje središte hodočasničkog okupljanja. Svečana misa, procesija i molitva zaštitniku župe dodatno naglašavaju važnost ovog dana za župnu zajednicu, ali i za sve katolike istočne Hercegovine.
Ilindan se u našim krajevima od davnina smatrao sredinom ljeta – to je dan kada se priroda nalazi na vrhuncu svoje snage, ali i kada se u čovjeku budi misao o plodovima rada i Božjoj milosti. Stari običaji kazuju da „poslije Ilindana“ počinje smirivanje ljeta i priprava za jesen. U pučkoj pobožnosti, sv. Ilija je često doživljavan i kao gromovnik, zaštitnik od vremenskih nepogoda, što pokazuje i duboku povezanost naroda s ritmovima prirode.
Iako se u liturgijskom kalendaru sv. Ilija ne slavi kao blagdan na razini opće Crkve, njegovo štovanje među Hrvatima katolicima, osobito u Hercegovini, ostalo je snažno. Sveti Ilija je simbol vjere bez kompromisa, hrabrosti i Božje pravde, što ga čini suvremenim i u današnjem vremenu punom duhovnih izazova.
U ozračju sredine ljeta, uz mirise borovine i pokošenih livada, Ilindan u Hercegovini i dalje odzvanja snažno – poput glasa proroka koji nije šutio pred idolima svijeta.
Nema komentara:
Objavi komentar