Zbog stalnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica, životni standard stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine iz dana u dan sve je lošiji. Za mnoge građane dostojanstven život postaje nedostižan ideal – sve je više onih koji si ne mogu priuštiti ni osnovno. Prilikom kupnje pažljivo se bira, ali ne prema kvaliteti, nego prema cijeni. Meso, svježe voće i povrće sve češće se doživljavaju kao luksuz, a ne kao sastavni dio svakodnevne prehrane, piše Večernji list BH.
Da su cijene hrane previsoke, potvrđuje i najnoviji izračun Saveza samostalnih sindikata BiH. Prema njihovim podacima, sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u travnju 2025. godine iznosila je 3168,90 KM. Alarmantan je podatak da gotovo polovicu te svote, točnije 44,85 posto, čine izdaci za hranu.
U isto vrijeme, prosječna plaća isplaćena u FBiH za veljaču iznosila je 1525 KM, dok minimalna plaća iznosi 1000 KM. To znači da se sindikalna potrošačka košarica prosječnom plaćom može pokriti tek 48,12 posto, dok je pokrivenost minimalnom plaćom svega 31,56 posto. Jednostavno rečeno – za četveročlanu obitelj gotovo cijela prosječna plaća odlazi samo na prehranu. Kad se tome dodaju režije, stanarina, školske potrebe, higijena i sve ostalo, dvije prosječne plaće dovoljne su tek za golo preživljavanje.
Potrošačka košarica obuhvaća i druge nužne troškove: stanovanje i komunalne usluge – 13,65 posto, higijenu i održavanje zdravlja – 9,38 posto, obrazovanje i kulturu – 10,10 posto, odjeću i obuću – 11,36 posto, prijevoz – 4,35 posto te održavanje kućanstva – 6,31 posto. Za prehranu je analizirano 86 artikala u tri trgovačka centra, dok su za higijenu i zdravlje u obzir uzeti troškovi za deset stavki, a za stanovanje njih šest.
Sindikalna potrošačka košarica temelji se na minimalnim troškovima života četveročlane obitelji, koju čine dva roditelja i dvoje djece – jedno osnovnoškolske, drugo srednjoškolske dobi. Uzimajući u obzir visoku razinu izdvajanja za hranu, ekonomisti upozoravaju da je ovakva struktura potrošnje klasičan pokazatelj siromaštva u društvu.
– Životni standard je nešto što se može analizirati u duljem vremenskom razdoblju. Teško je očekivati veće promjene nabolje u kratkom roku. Godina ili dvije ne donose značajne pomake – izjavio je prof. dr. Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu za BHRT.
Nažalost, najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH ne ohrabruju. U ožujku 2025. u odnosu na prethodni mjesec, cijene su ponovno rasle: hrana i bezalkoholna pića za 0,6%, odjeća i obuća za 1,5%, zdravstvo za 0,2%, rekreacija i kultura za 0,2%, obrazovanje za 0,2% te restorani i hoteli za 0,4%.
Još je ozbiljniji podatak da je u odnosu na isti mjesec prethodne godine razina cijena porasla za 3,2%. Posebno su pogođeni odjeljci hrane i bezalkoholnih pića, s godišnjim rastom od čak 7,8%. Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su za 3,9%, zdravstva za 6,3%, a troškovi u restoranima i hotelima za 5,8%.
Dok sve više građana Federacije BiH ne zna kako spojiti kraj s krajem, a hrana sve češće prelazi granicu luksuza, ostaje otvoreno pitanje – koliko dugo ovakva situacija može trajati prije nego preraste u ozbiljnu društvenu krizu?
Nema komentara:
Objavi komentar