Mostarsko-duvanjska biskupija kroz vrijeme: 175 godina pastira na čelu Crkve u Hrvata

U trenutku kada Katolička Crkva s posebnom pažnjom promatra razvoj situacije nakon smrti Svetog Oca i priprema se za konklave u kojima će Hrvatsku predstavljati kardinali Vinko Puljić i Josip Bozanić, valja se podsjetiti i na važne crkvene strukture na nacionalnoj i mjesnoj razini, posebno na Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkansku biskupiju – dvije duboko ukorijenjene crkvene jedinice koje ne samo da svjedoče povijest vjere nego i očuvanje hrvatskog identiteta u izazovnim vremenima, piše Mostarska panorama.

Suvremeni ustroj Katoličke Crkve na ovim prostorima uspostavljen je 1881. godine apostolskim pismom Ex hac augusta cathedra. Time je Sarajevo postalo metropolitansko središte, a Mostar jedno od biskupijskih sjedišta. Trebinjsko-mrkanska biskupija, koja nije imala stalnog rezidencijalnog biskupa, tada je povjerena dubrovačkom ordinariju, da bi 1890. godine uprava prešla na mostarskog biskupa, što vrijedi do danas.

Duhovni i administrativni centar biskupije postao je Mostar, gdje je s kraja 19. stoljeća izgrađen franjevački samostan i crkva sv. Petra i Pavla. Biskup Paškal Buconjić dao je značajan doprinos infrastrukturi kupnjom zemljišta za gradnju katedrale, iako prvotni plan da ona bude izgrađena na Guvnu nije zaživio. Katedrala Marije Majke Crkve, današnji simbol vjere u Mostaru, izgrađena je tek 1980. godine nakon dugotrajne borbe biskupa Petra Čule s komunističkim vlastima.

No ono što posebno svjedoči o povijesti, stabilnosti i kontinuitetu ove biskupije jest niz pastira koji su ju vodili u raznim povijesnim okolnostima – od vremena turske vladavine, preko austro-ugarske modernizacije, dvaju svjetskih ratova, komunističkog progona, pa sve do Domovinskog rata i suvremenog doba.

Popis mostarskih biskupa kroz povijest:

1. Rafo Barišić (1846.–1863., 17 godina ) Prvi apostolski vikar za Bosnu i Hercegovinu. Franjevac iz Kraljeve Sutjeske, obrazovan u Italiji. Njegov mandat označava početak institucionalnog oblikovanja katoličke hijerarhije u BiH.
2. Anđelko Kraljević (1864.–1879., 15 godina) Franjevac iz Širokog Brijega, ređen u Mađarskoj, biskupsku službu je obavljao u turbulentnim godinama prijelaza iz osmanske u austro-ugarsku vlast.
3. Paškal Buconjić (1880.–1910., 30 goidna) Dugogodišnji biskup i ključna figura u ustrojavanju biskupijskih institucija. Upravljanje Trebinjsko-mrkanskom biskupijom preneseno je na njega 1890. godine. Sjedište biskupije preselio je iz Vukodola na Balinovac.
4. Alojzije Mišić (1912.–1942., 30 goidna) Biskup u vremenu Prvog svjetskog rata i između dvaju svjetskih ratova. Nastavio je stabilizirati i razvijati biskupiju u novonastalim državnim okolnostima.
5. Petar Čule (1942.–1980., 38 godina) Prvi dijecezanski biskup. Zatvaran od strane komunista, ali neumorno radio na izgradnji katedrale. Ostao zapamćen kao branitelj vjere i hrvatskog identiteta.
6. Pavao Žanić (1980.–1993., 13 godina) Iako mu je mandat bio kraći, snažno je utjecao na pastoralni i karitativni razvoj biskupije. Osnivač je glasila Crkva na kamenu i Biskupijskog Caritasa.
7. Ratko Perić (1993.–2020., 27 godina) Njegovo biskupovanje bilo je obilježeno složenim odnosima s franjevcima (tzv. hercegovački slučaj) te temom međugorskih ukazanja. Vrstan teolog, poznat po jasnim stavovima i bogatom publicističkom radu.
8. Petar Palić (2020.–danas, 5 godina) Aktualni biskup. Rođen 1972. godine, prije imenovanja za mostarskog biskupa obnašao je dužnost hvarskog biskupa. Njegovo vodstvo obilježeno je promišljenim pastoralnim pristupom i otvorenošću dijalogu.

Ukupno: 175 godina biskupijskog vodstva

Kroz gotovo dva stoljeća, Mostarsko-duvanjska biskupija iznjedrila je niz osebujnih, učeničkih i duhovno snažnih biskupa. Njihova je služba ostavila neizbrisiv trag u životu Crkve u Hercegovini, ali i u očuvanju hrvatskog katoličkog identiteta u teškim povijesnim okolnostima.