6. travnja 2001., tenkovi SFOR-a i specijalne jedinice pod međunarodnim zapovjedništvom probili su se u središte Mostara, upavši u prostorije Hercegovačke banke – temeljne financijske institucije Hrvata u Bosni i Hercegovini. Taj dan, koji se danas obilježava kao crni datum suvremene hrvatske povijesti u BiH, ne označava samo bankarsku intervenciju, već početak brutalne dezintegracije političke, gospodarske i kulturne samobitnosti Hrvata u toj zemlji.
Razaranje i banke i jednog naroda
Hercegovačka banka nije bila obična financijska institucija. Bila je srce hrvatskog gospodarstva u BiH – banka koja je upravljala s gotovo 36% financijskih tokova Federacije BiH. Od 42 tadašnje banke, niti jedna nije imala takav značaj. Bila je čvorište razvoja, investicija, stabilnosti, ali i snova o ravnopravnosti. I upravo zato – morala je biti uništena.
Uništenje banke dogodilo se svega mjesec dana nakon što je Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) proglasila Hrvatsku samoupravu, projekt političke autonomije Hrvata u BiH. Ova ideja samoodređenja naišla je na žestok otpor tadašnjih međunarodnih struktura koje su sve otvorenije podržavale model unitarne “građanske BiH” s de facto bošnjačkom dominacijom. Hercegovačka banka, osumnjičena da financira samoupravu, našla se u središtu međunarodnog progona.
Tenkovi i eksplozivi
U rano jutro 6. travnja 2001., zapadni Mostar bio je pod opsadom. Tenkovi su provalili u prizemlje banke, helikopteri su nadlijetali grad, a specijalne jedinice izvlačile su trezore sajlama. Kada nisu pronašli ništa senzacionalno – ponovili su upad deset dana kasnije. Ovog puta s eksplozivima.
Uredski prostori su demolirani, trezori razneseni, inventar razbijen, a slike svetog pape Ivana Pavla II. – razlomljene i gažene. Oko 15 milijuna konvertibilnih maraka nestalo je bez traga, a 4.500 pravnih subjekata i 90.000 štediša ostali su bez svoje imovine. Odgovornih – ni dan danas nema.
Revizije, optužbe, šutnja
Revizije – i domaće i međunarodne – nisu pronašle nepravilnosti u poslovanju banke. Ipak, politički narativ o “banki kriminala” neumorno se hranio. Bošnjački mediji su tvrdili da je novac “u vrećama i torbama” prebacivan u Hrvatsku. Hrvatske banke uspoređivali su sa švicarskim bankama koje su služile nacistima.
No, niti jedan sud, niti jedan pravomoćni akt nije potvrdio te teze. Proces protiv Ante Jelavića, tadašnjeg predsjednika HDZ-a BiH, bio je politički montiran, obustavljen nakon njegova povlačenja u Hrvatsku. Presuda je poništena, a novo suđenje nikad nije održano.
Cijena “građanske” BiH
Uništenje Hercegovačke banke nije bio izolirani incident. Bio je to dio šire strategije dekonstituiranja Hrvata – jedine istinski organizirane političke zajednice koja je mogla postaviti prepreke unitarizaciji BiH. Bio je to napad na institucionalnu infrastrukturu jednog naroda, izveden s etničkom preciznošću i brutalnošću kakvu Europa nije vidjela od nacističkih pljački židovske imovine.
Hercegovačka banka je do 2012. vegetirala u stanju pravne limbo zone. Tada joj je i formalno oduzeta dozvola za rad. Likvidacijski upravitelj preuzeo je instituciju koja je već bila ekonomski i simbolički mrtva.
“Dobar posao u Mostaru”
Strani mediji u šali su upad u banku nazivali “Dobar posao u Mostaru”, parafrazirajući film *The Italian Job*. No za Hrvate BiH, taj “posao” bio je zločin. Bio je to pokušaj eutanazije jednog naroda – njegovih institucija, njegova kapitala i njegova prava na postojanje. U banku nisu ušli samo vojnici. Ušla je politika, ušla je ideologija i – izašla s dokazom da pravda u BiH ne vrijedi jednako za sve.
Danas – šutnja
Dvadeset i četiri godine kasnije, nitko nije odgovarao. Niti za upad, niti za demoliranje, niti za krađu novca, niti za lažne optužbe. Hrvati BiH su nastavili živjeti s ranom koja ne zacjeljuje, bez ikakve garancije da se sličan scenarij sutra neće ponoviti.
Hercegovačka banka nije samo nestala s financijske karte BiH. Ona je danas podsjetnik. Podsjetnik na to kako se međunarodni zakoni mogu gaziti pod gusjenicama tenkova, ako to služi višim političkim ciljevima. I kako se jedan narod može pokušati slomiti – ciljano, sistemski i nekažnjeno.
Hercegovačka banka nije propala. Bila je srušena. I to ne zbog lošeg poslovanja, već zato što je bila – hrvatska.
Nema komentara:
Objavi komentar