Danas, u 18 sati, zatvorena su birališta u Njemačkoj, a dosadašnje prebrojavanje glasova daju obrise
Prema tim anketama, najviše glasova osvojila je stranka CDU, koja predvodi s 28,8 posto glasova, a uslijedila je desna stranka AfD s 20,2 posto. Na trećem mjestu nalazi se SPD s 16,2 posto, dok su Zeleni zauzeli četvrto mjesto s 13,5 posto.
Rani rezultati pokazuju da bi Friedrich Merz, lider CDU-a, mogao postati sljedeći njemački kancelar. Izlazne ankete također ukazuju na to da bi AfD mogao ostvariti izuzetno dobar rezultat, što bi moglo značiti daljnje promjene na njemačkoj političkoj sceni.
Izlaznost
Do 14 sati na biralištima je bilo 52% izlaznosti, što je pokazatelj solidne političke angažiranosti građana. No, ti podaci samo dijelomično odražavaju dinamiku kojoj svjedočimo u ovoj politički turbulentnoj situaciji u Njemačkoj.
Raspad semafor koalicije
Ovi izbori dolaze nakon niza političkih problema unutar trenutne vlade, što je rezultiralo raspadom tzv. semaforske koalicije, prve trostranačke koalicije u povijesti Njemačke. Koaliciju su činili socijaldemokrati (SPD), liberali (FDP) i Zeleni (Die Grünen). No, nesuglasice unutar koalicije, posebice oko ekonomskih reformi, dovele su do njezina raspada.
Središnji razlog za pad koalicije bila je tzv. ‘kočnica duga’, ustavni mehanizam koji ograničava godišnji javni deficit Njemačke na 0,35 posto BDP-a. Ovaj zakon bio je u središtu političkih nesuglasica jer je liberalni ministar financija, Christian Lindner, predložio reforme koje su bile nepopulističke među lijevim strankama u vladi – SPD-om i Zelenima. Reformama se nastojalo smanjiti opseg socijalnih izdavanja i ograničiti državnu potrošnju, što nije bilo u skladu s politikama SPD-a i Zelenih.
Nakon tih nesuglasica, bivši premijer Olaf Scholz smijenio je ministra financija Lindnera, čime je uslijedila kriza koja je rezultirala raspadom koalicije. Ovaj politički kaos, u kombinaciji s ekonomskim problemima, stvorio je pravo tlo za prijevremene izbore.
Ekonomska i socijalna kriza
Ekonomski problemi u Njemačkoj koji su počeli prijetiti stabilnosti vlade leže u nekoliko ključnih pitanja. Četiri goruća problema koja su ometala rad vlade uključuju gospodarstvo, energetsku politiku, socijalnu skrb i ilegalne migracije. Stagnacija njemačkog gospodarstva, rastuće cijene energije i problematično upravljanje socijalnim sustavom stvorili su opterećenje na vladu i političke stranke.
Na terenu socijalnih i ekonomskih reformi, liberalni FDP se zalagao za liberalizaciju tržišta, smanjenje državnih izdataka i veću fleksibilnost radne snage. S druge strane, SPD i Zeleni su se protivili prevelikom smanjenju socijalnih naknada, smatrajući da bi to pogodilo najslabije društvene slojeve, dok je energetska politika bila još jedno sporno pitanje, posebno u kontekstu klimatskih ciljeva i energetske tranzicije.
Iako se rezultat izbora još uvijek mora potvrditi, prva istraživanja pokazuju da bi Friedrich Merz mogao biti novi kancelar Njemačke, a CDU bi mogao preuzeti vlast. No, pozicija AfD-a na drugom mjestu i njihova mogućnost koalicije s CDU-om ili drugim strankama može dodatno promijeniti političku dinamiku u zemlji. Rezultat ovih izbora svakako označava kraj jedne političke ere i mogućnost početka nove faze u njemačkoj politici, koju bi mogla oblikovati nova koalicija i pristup rješavanju gorućih ekonomskih i socijalnih problema.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 20:30 sati:
- CDU/CSU - 28.8 posto
- AfD - 20.2 posto
- SPD - 16.2 posto
- Zeleni - 13.5 posto
- Linke - 8.5 posto
- FPD - 4.9 posto
- BSW - 4.7
Nema komentara:
Objavi komentar