Umirovljenica iz BiH zaposlena u 97. godini

Iako je pomalo nevjerojatno, na popisu onih koji u Srpskoj imaju status zaposlenih nalazi se i umirovljenica koja je prešla 97. godinu života

Ovaj primjer, iako neobičan, nije rijedak, jer tisuće umirovljenika nastavljaju raditi i nakon što su ostvarili pravo na mirovinu, pišu Nezavisne novine.

Statistika koja iznenađuje

Prema podacima Fonda za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO) Republike Srpske, u 2013. godini radilo je samo 33 umirovljenika, dok je broj zaposlenih umirovljenika u 2024. godini narastao na impresivnih 7.637 osoba. Ovaj porast rezultat je većeg broja umirovljenika koji su, nakon što su ostvarili pravo na mirovinu, ponovo stekli status osiguranika. Na dan 3. prosinca 2024. godine, u evidencijama Fonda MIO RS nalazilo se 7.637 osoba sa statusom korisnika mirovine i osiguranika.

Sektori u kojima umirovljenici rade

Najstarija osoba sa statusom osiguranika rođena je 1928. godine, a dolazi iz Krajine. Zaposleni umirovljenici najčešće rade u sektorima poput građevinarstva, prometa, prehrambene industrije, telekomunikacija, znanstvenih djelatnosti i rudarstva. Ovi sektori često traže stručnjake s odgovarajućim licencama i specifičnim znanjima. Uz to, umirovljenici su sve prisutniji i u zdravstvenoj i obrazovnoj industriji, kao i u komercijalnoj poljoprivredi.

Među umirovljenicima koji se vraćaju na posao često su i oni s specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, poput elektroinženjera, građevinskih i strojarskih inženjera, kemijsko-tehnoloških inženjera, te liječnika, stomatologa i pravnika. Također, zaposlenje nalaze i ljudi sa srednjom stručnom spremom, poput zaposlenika u različitim udrugama, kao i radnici na poslovima osiguranja i čuvanja objekata.

Razlozi za povratak na posao

Prema riječima Riste Masleše, predsjednika Gradskog udruženja umirovljenika Trebinje, povratak umirovljenika na posao posljedica je dva glavna faktora: nedostatak radnika na tržištu i potrebe umirovljenika za dodatnim prihodima. Na primjer, u Trebinju Industrija alata poziva umirovljenike na posao jer nemaju dovoljno kvalificiranih radnika. Mnogi od njih, koji su prethodno radili na specifičnim strojevima, sada su u mirovini, dok mladi ljudi nisu zainteresirani za takve poslove ili se sele u obližnje Dubrovnik.

Umirovljenicima sa manjim mirovinama dodatna plaća često je neophodna za pokrivanje životnih troškova. Posebno se ističu vojne osobe i osobe iz unutarnjih poslova koje u mirovinu odlaze relativno mladi, još uvijek puni snage, te su vrlo traženi na tržištu rada.

Mirovine i životni standard

Jovan Vasilić, predsjednik Udruge potrošača „Zvono“ iz Bijeljine, naglašava da mnogi umirovljenici nisu u mogućnosti preživjeti samo s mirovinama koje su niske, te da su prisiljeni tražiti dodatni posao kako bi preživjeli. Samo umirovljenici koji imaju mirovine iz inozemstva mogu si priuštiti udoban život, dok ostali teško spajaju kraj s krajem zbog visokih troškova života i niskih mirovina.

Regionalne razlike u zapošljavanju umirovljenika

Prema informacijama iz Fonda MIO RS, najveći broj umirovljenika koji se vraćaju na posao bilježi se u većim gradovima i administrativnim središtima poput Banje Luke, Bijeljine, Prijedora, Doboja, Trebinja i Istočnog Sarajeva, ali i u manjim općinama. Ovo ukazuje na širu dinamiku zapošljavanja umirovljenika koja nije ograničena samo na razvijenije regije, već se širi i na manje urbane sredine.