S prvim danima hladnoće u Hercegovini započela je sezona svinjokolje, tradicije duboko ukorijenjene u kulturnom identitetu regije
Ipak, aktualni trendovi ukazuju na ozbiljne izazove s kojima se suočava ova dugovječna praksa. Rapidno smanjenje broja domaćih svinja, posljedice svinjske kuge te sve veći uvoz jeftinijeg mesa prijete opstanku svinjogojstva, piše hercegovina.info.
Epidemija svinjske kuge i uvoz mijenjaju sliku svinjogojstva
Iz MT Veterine u Mostaru za portal Hercegovina.info potvrđuju da su posljedice svinjske kuge ostavile dubok trag na domaći uzgoj svinja.
„Svinjokolja je krenula proteklih dana s prvim zahlađenjem, ali posla nema mnogo. Trenutno primamo samo jedan do dva uzorka dnevno. Epidemija svinjske kuge natjerala je mnoge ljude da likvidiraju svoja stada,“ kažu iz veterinarske stanice, ističući da je problem dodatno pogoršan uvozom jeftinog mesa.
„Ljudi sve manje uzgajaju domaće svinje jer je uvoz povoljniji,“ dodaju.
Stabilne cijene, ali rastući troškovi
Cijene veterinarskih pregleda, ključnih za sigurnost mesa, ostale su iste kao prijašnjih godina.
„Cijena pregleda za domaće svinje je 15 KM, dok je za divlje svinje iz lovačkih društava 25 KM,“ navode iz MT Veterine.
No, troškovi obrade mesa dodatno opterećuju kućne budžete. Cijena obrade u polke kreće se između 80 i 100 KM, što mnoge odvraća od tradicionalne svinjokolje.
Bolesti pod kontrolom, ali broj svinja opada
Iako je svinjska trihineloza, bolest koja je nekad bila ozbiljna prijetnja, danas znatno rjeđa zahvaljujući pravilnim uvjetima uzgoja, to nije dovoljno da oživi svinjogojstvo.
„Kod domaćih svinja rijetko nalazimo trihinelu jer ljudi vode računa o uvjetima držanja,“ ističu veterinari.
Posebno alarmantno stanje bilježi se u Županiji Zapadnohercegovačkoj, gdje broj svinja rapidno opada.
Tradicionalni uzgoj pod pritiskom velikih farmi
Veterinar Grgo Musa iz Musa Vet objašnjava kako svinjogojstvo sve više gubi privlačnost, osobito među mladima.
„Stanje je loše. Mladima se ne isplati uzgajati svinje. Povoljnije je kupiti na farmama i koristiti registrirane klaonice. Mnogi radije kupuju gotove domaće proizvode poput špeka nego što se odlučuju na uzgoj,“ kaže Musa.
Prema njegovim riječima, brojke su zabrinjavajuće.
„U općini Široki Brijeg broj svinja neće preći 1.000, a ni u drugim općinama stanje nije bolje.“
Osim visokih troškova uzgoja i obrade mesa, cijena žive vage domaće svinje od 8 do 10 KM manje je konkurentna u usporedbi s farmama, gdje iznosi oko 6 KM.
Hoće li tradicija opstati?
Unatoč njenom značaju za hercegovački identitet, tradicija svinjokolje suočava se s velikim izazovima. Uvoz jeftinijeg mesa, epidemije i visoki troškovi uzgoja smanjuju održivost domaće proizvodnje.
Dok veterinarski pregledi osiguravaju kvalitetu mesa, glavni problem ostaje u održivosti tradicije. Ako se trenutni trendovi nastave, postoji opasnost da će hercegovačka svinjokolja postati tek dio sjećanja na prošla vremena.
Nema komentara:
Objavi komentar