Europa se sprema za zatvaranje prema nereguliranoj imigraciji

Europa se suočava s teškim izazovima u upravljanju migracijama, a trenutačne mjere i prijedlozi pokazuju značajnu promjenu u pristupu

Europa se suočava s sve većim izazovima u vezi s imigracijom, a posljednje odluke i mjere koje su najavile različite europske države pokazuju tendenciju dodatnog zatvaranja prema nereguliranim migracijama. Njemačka, Švedska i Nizozemska su među zemljama koje su odlučile poduzeti radikalne korake kako bi kontrolirale priliv migranata i azilanata.

Njemačka vraća granične kontrole

Njemačka vlada pod vodstvom kancelara Olafa Scholza odlučila je ponovno uvesti granične kontrole na svih 3800 kilometara granice. Ova mjera, koja stupa na snagu 16. rujna i trajat će šest mjeseci, dolazi kao odgovor na nedavne incidente, uključujući napad nožem sirijskog azilanta i porast popularnosti desne Alternative za Njemačku (AfD) na lokalnim izborima. Kontrole će obuhvatiti granice s Francuskom, Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom, uz već postojeće kontrole prema Poljskoj, Češkoj, Austriji i Švicarskoj.

Sindikat policije izražava sumnju u učinkovitost ovih mjera zbog nedostatka osoblja, dok ministrica policije Nancy Faeser tvrdi da su već postojećim kontrolama od listopada 2023. godine vraćena više od 30.000 ljudi s granica i da je broj zahtjeva za azil opao za više od 20% u odnosu na prethodnu godinu. Istraživač migracija Gerald Knaus, međutim, upozorava na pretjerana očekivanja, ističući da se broj zahtjeva za azil u mnogim europskim zemljama nije smanjio, unatoč postojećim kontrolama.

Švedska nudi novčane bonuse za povratak

Švedska planira od 2026. godine uvesti novčane bonuse od 30.000 eura za migrante koji se dobrovoljno vrate u svoje domovine, pod uvjetom da nemaju posao i ne integriraju se u švedsko društvo. Ova mjera, koju je predložio Ludvig Aspling iz krajnje desnih Švedskih demokrata, samo je dio šireg paketa zakonskih promjena koje vlada planira kako bi stvorila restriktivniji sustav imigracije, nalik onom u Danskoj. Iako su Danci također povećali bonuse za dobrovoljni odlazak, efekti su za sada minorni, s povećanjem broja odlazaka od 100 do 200 ljudi godišnje.

Nizozemska uvodi izvanredno stanje

U Nizozemskoj, premijer Dick Schoof je najavio uvođenje svojevrsnog izvanrednog stanja kako bi vlada mogla učinkovitije upravljati pitanjima imigracije. Ova odluka dolazi nakon što su se povećale tenzije zbog velikog priliva migranata, a premijer Schoof je istaknuo da Nizozemska ne može dalje podnositi veliki priljev migranata te je najavio da će sljedećeg tjedna zatražiti od Europske komisije izuzeće od politike EU prema azilu i migracijama. Nizozemska planira uvesti mjere koje uključuju strože kontrole i restriktivnije politike prema imigrantima.

Nova pravila EU i povratak kontrola

Dok Njemačka svoje mjere predstavlja kao privremene, u iščekivanju implementacije novog europskog sustava azila, mnoge europske zemlje suočavaju se s izazovima koje donose pooštrene granične kontrole. Europska unija planira zaštitu vanjskih granica i pravedniju raspodjelu odgovornosti za izbjeglice, no provedba tih mjera očekuje se tek do svibnja 2026. godine. U međuvremenu, Njemačka i druge zemlje nastoje uskladiti svoje politike s novim pravilima.

Izazovi

Granične kontrole utječu na gospodarstvo, posebno u sektoru transporta. Na primjer, između Njemačke i Nizozemske putuje oko 100.000 kamiona dnevno, a svaki sat čekanja na granici može koštati 100 eura po kamionu. Kontrole također uzrokuju probleme za prijevoznike i dodaju dodatni teret logističkim operacijama. 

Osim toga, neki analitičari i organizacije za ljudska prava izražavaju zabrinutost da ove mjere ne samo da možda neće smanjiti broj zahtjeva za azil, već bi mogle dodatno pogoršati humanitarnu situaciju migranata.

Europa se suočava s teškim izazovima u upravljanju migracijama, a trenutačne mjere i prijedlozi pokazuju značajnu promjenu u pristupu. Dok se nastavlja rasprava o najboljem načinu upravljanja migracijskim tokovima, jasno je da će pitanja sigurnosti, integracije i humanitarnih aspekata ostati u središtu europske politike.