U posljednjih nekoliko godina, fraza "Solari su novo smilje" postala je sveprisutna u Hercegovini, gdje je solarnom energetikom zahvaćena prava "solarmanija"
Investitori, mnogi od njih poznati biznismeni i politički povezani pojedinci, brzo su uočili priliku za zaradu u ovom sektoru. Dok je ideja o energetskoj tranziciji prema obnovljivim izvorima energije naišla na široku podršku, praksa u BiH pokazuje drugačiji trend. Naime, iako EU nastoji omogućiti širokom sloju stanovništva da sudjeluje u energetskoj tranziciji, u BiH je to postalo privilegija bogatih i utjecajnih, piše hercegovina.info.
Put do zelenog profita
Investitori su spremni uložiti značajna sredstva u solarnu energetiku, jer su potencijalni profiti izuzetno privlačni. Uz sunčanu Hercegovinu, gdje se procjenjuje da solarni paneli mogu proizvoditi između 1500 i 1800 kW/h po m² godišnje, profitabilnost ovih projekata postaje jasnija.
Primjerice, izgradnja solarne elektrane snage 4,9 MW zahtijeva ulaganje od oko 8 milijuna KM. Troškovi uključuju cijenu solarnih panela, invertera, transformatorskih stanica, kablova, uzemljenja, ravnanja terena, ograde, aluminijskih konstrukcija, te takse za priključak i dozvole. Nakon početnog ulaganja, takva elektrana može godišnje generirati prihod od preko milijun KM, a u idealnim uvjetima, kroz razdoblje od 30 godina, može ostvariti ukupan prihod od gotovo 31 milijun KM.
Nakon otprilike osam godina, investicija se vraća, a daljnjih 22,5 milijuna KM čiste zarade ostaje investitoru. Ove brojke objašnjavaju zašto su mnogi brzo krenuli u ovaj sektor, ne obazirući se na ekološke aspekte ili interese lokalnih zajednica.
Ekološki i socijalni izazovi
Iako solarna energetika nudi potencijal za značajnu zaradu, pitanje devastacije okoliša i krčenja državnog zemljišta ostaje goruće. Mnogi investitori koriste koncesije na državnom zemljištu, što dovodi do sukoba s lokalnim zajednicama koje se često protive ovakvim projektima. S obzirom na to da su troškovi kupnje privatnog zemljišta značajno viši od troškova koncesija, investitori se okreću državnim zemljištima, često zanemarujući pravne i etičke standarde.
Pitanje održivosti i pravičnosti u energetskoj tranziciji ostaje otvoreno, a dok se bogati investitori upuštaju u ovaj unosni biznis, obični građani i lokalne zajednice često su isključeni iz procesa. Energetska tranzicija, koja je trebala donijeti korist širokom sloju društva, u BiH je postala privilegija nekolicine.
Solarna energetika u Hercegovini predstavlja dvostruku priču o velikom profitu i etičkim izazovima. Dok je potencijal za zaradu ogroman, pitanja ekološke održivosti i uključenosti lokalnih zajednica ostaju ključni problemi koje treba riješiti kako bi ovaj sektor doista bio koristan za sve.
Cijeli članak sa grafikonima i tablicama pročitajte na portalu Hercegovina.info.
Nema komentara:
Objavi komentar