Sve o parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj

Danas građani Hrvatske izlaze na parlamentarne izbore, od kojih se očekuju rezultati koji će oblikovati političku sliku zemlje u narednom razdoblju

Birališta su otvorena od sedam do 19 sati, pružajući priliku svakom glasaču da iskoristi svoje demokratsko pravo. Prve privremene rezultate izbora za 11. saziv Hrvatskog sabora objavit će Državno izborno povjerenstvo (DIP) u srijedu u 21 sat. Ti privremeni rezultati bit će ažurirani svakih 15 minuta, pružajući javnosti transparentnost i dinamiku tijekom brojanja glasova. Podatke o odazivu na izbore objavit će se u dva navrata, u podne i u 17 sati, pružajući uvid u sudjelovanje građana u demokratskom procesu, pišu Goranci online.

Na parlamentarnim izborima biraju se ukupno 151 saborski zastupnik, od kojih će najmanje 76, natpolovična većina, odrediti tko će biti mandatar za sastavljanje Vlade. Nakon toga slijedi glasanje o samoj Vladi, čime će se oblikovati politička agenda zemlje. 

Hrvatska ima specifičan model za parlamentarne izbore, s tri vrste birača. Većina građana glasuje u deset izbornih jedinica po D’Hondtovoj metodi, kojom se biraju 140 saborskih zastupnika. Dodatnih osam zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina, koji mogu birati između posebnih izbornih jedinica ili općih jedinica, ali ne mogu glasovati dva puta. 

Dodatna tri zastupnika biraju se u jedinici koja se naziva "dijaspora", iako samo hrvatski državljani bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj imaju pravo glasa u toj jedinici. 

Izborne jedinice su složene kombinacije županija, prilagođene kako bi odražavale regionalne razlike. Svaka izborna jedinica ima svoje posebnosti i kandidate, čineći izborni proces dinamičnim i raznovrsnim. 

Ulazak neovisnih ili stranačkih lista u Sabor zahtijeva osvajanje barem pet posto glasova, ali to nije uvijek dovoljno za dobivanje mandata. Preferencijalni glasovi također igraju važnu ulogu, omogućujući biračima da utječu na sastav Sabora na individualnoj razini. 

Izborne jedinice za nacionalne manjine pružaju priliku raznolikim strankama da budu zastupljene u parlamentu. Različiti brojevi kandidata i biranih zastupnika odražavaju raznolikost nacionalnih manjina i njihovu važnost u hrvatskom društvu. 

Izbori su ključni trenutak u demokratskom procesu, pružajući građanima priliku da odaberu svoje predstavnike i oblikuju budućnost zemlje. Transparentnost, sudjelovanje i raznolikost ključni su elementi ovog procesa.

Izbori u brojkama

• 165 je lista
• bira se 151 zastupnik
• 2.302 kandidata na listama
• 3.733.283 birača ima pravo glasa
• 120.000 manje je glasača nego prije četiri godine
• Više od 6.500 biračkih mjesta diljem RH
• U 7 bh. gradova se glasuje (Mostar, Sarajevo, Livno, Banja Luka, Tuzla, Vitez i Orašje)
• Od 110 biračkih mjesta u dijaspori, najviše ih je u Bosni i Hercegovini, ukupno 43, dva manje nego na prethodnim izborima održanim 2020. godine
• 140 zastupnika bira se u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet
• Najviše glasača živi u Zagrebu. njih 665.000, a ajmanje u Ličko-senjskoj županiji, čak 16 puta manje, 39.750
• Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta
• S prebivalištem u Hrvatskoj prijavljeno je 3.511.000 birača, dok je bez prebivališta u Hrvatskoj aktivno registriranih 222.300 birača
• Izbore će nadzirat 5.400 promatrača, a u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba
• U Bosni i Hercegovini aktivno je registrirano 222.300 birača. Najviše registriranih je u Mostaru (57.936), zatim u Orašju (10.253), Livnu (8.879), Vitezu (7.975), Sarajevu (7.160), Banjoj Luci (6.592) te u Tuzli (2.175)