Papa Benedikt XVI. rođen je kao Joseph Alois Ratzinger na Veliku subotu, 16. travnja 1927., u Marktl am Innu, okrug Altötting, u Njemačkoj. Preminuo je danas u svojoj 95 godini života u vatikanskom samostanu Mater Ecclesiae gdje živio od svoje ostavke 2013. godine. Benedikt je svoje posljednje godine proveo u samostanu Mater Ecclesiae unutar zidina Vatikana. "S tugom vas obavještavamo da je papa emeritus Benedikt XVI. preminuo danas u 9:34 u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu", objavili su iz Vatikana u priopćenju.
Papa Benedikt XVI. pohodio Hrvatsku u svom 19. apostolskom putovanju 4. i 5. lipnja 2011. godine
Roditelji su žandarmerijski časnik Joseph Ratzinger i pekareva kći Maria Ratzinger. Joseph je treće i posljednje dijete supružnika.
1937. Joseph Ratzinger primljen je u traunsteinsku gimnaziju; 1939. ulazi u Nadbiskupijsko sjemenište St. Michael u Traunsteinu; 1943.-1945. u ratnoj je službi kao dragovoljac pomoćnik u protuzračnom topništvu; od svibnja do lipnja 1945. u američkom ratnom zarobljeništvu u Neu-Ulmu. 1945. maturira na Chiemgau gimnaziji u Traunsteinu.
Od prosinca 1945. do ljeta 1947. studira na filozofiju na Visokoj filozofsko-teološkoj školi u Freisingu kod Munchena. Od kasne jeseni 1950. do lipnja 1951. pohađa internat u Freisingu gdje se priprema za svećeničko zaređenje. Na Petrovo 1951. zaređen je za svećenika, a g. 1953. obranio je disertaciju o temi »Narod i kuća Božja u crkvenom nauku sv. Augustina«, a za sveučilišnog docenta habilitirao se disertacijom »Teologija povijesti sv. Bonaventure«. Predavao je dogmatsku i fundamentalnu teologiju od 1952. do 1959. na višoj teološkoj školi u Freisingu, zatim od 1959. do 1963. u Bonnu, od 1963. do 1966. u Münsteru, od 1966. do 1969. u Tübingenu. Godine 1969. postao je redoviti profesor dogmatike i povijesti dogme na Sveučilištu u Regensburgu, na kojem je bio i vicerektor. Od samoga početka II. vatikanskog koncila g. 1962. bio je teolog savjetnik kelnskoga nadbiskupa kardinala Josepha Fringsa.
Autor je brojnih teoloških djela, među kojima je veoma poznato »Uvod u kršćanstvo« iz 1968. godine, djelo u kojem su sabrana njegova predavanja o Apostolskom vjerovanju. S teologom Meierom g. 1970. objavio je djelo »Demokratizacija Crkve«, zatim 1973. »Dogma i objava« - zbirku pastoralnih pokušaja, govora, propovijedi i razmatranja. Proslavio se veoma zapaženim predavanjem na Bavarskoj katoličkoj akademiji o temi »Zašto sam još u Crkvi?« u kojem je posvjedočio: »U Crkvi sam jer nije moguće biti kršćanin pokraj Crkve«. Godine 1985. objavio je djelo »Izvještaj o vjeri«, g. 1966. »Sol zemlje«. Objavio je i više knjiga razgovora među kojima je i biografsko djelo »Uspomene«.
Papa Pavao VI. imenovao ga je 27. ožujka 1977. nadbiskupom Münchena i Freisinga, a kardinalom isti papa ga je kreirao 27. lipnja 1977.
Bio je relator na V. generalnom zasjedanju Biskupske sinode 1980. o temi »Zadaće kršćanske obitelji u suvremenom svijetu«, te 1983. delegirani predsjedavajući VI. zasjedanja sinode o temi »Pomirenje i pokora u poslanju Crkve«. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 25. studenoga 1981. prefektom Kongregacije za nauk vjere, predsjednikom Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije - i tu je službu obavljao do smrti Ivana Pavla II. Od 1986. do 1992. bio je predsjednik Komisije za pripravu Katekizma Katoličke Crkve te je pod njegovim vodstvom izrađeno to koncilsko djelo.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 5. travnja 1993. kardinalom biskupom s titulom suburbikalne biskupije Velletri-Segni, 6. studenoga 1998. izabran je za vicedekana Kardinalskog zbora, a papa Ivan Pavao II. imenovao ga je dekanom Kardinalskoga zbora 30. studenoga 2002.
S više od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger najstariji je papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije pape Klementa XII. Benedikt XVI. osmi je Nijemac koji je izabran za papu, a zadnji prije njega bio je bio nizozemsko-njemački Adrian VI. (1522.-1523.), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio je Benedikt XV. koji je služio od 1914. do 1922.
Okosnica je teološkog nauka pape Benedikta XVI. sam Bog. Kako je i sam rekao, Bog je središnja tema svih njegovih nastojanja. Da je Bog misao vodilja i temelj svih Papinih razmišljanja, pisanja, predavanja, propovijedanja i meditacija, moguće je uočiti u njegovu opusu – od ranih teoloških djela sve do prve enciklike Deus caritas est, kritike suvremenog duha vremena i današnjih pastoralnih nagovora.
Izabrao je papinsko ime "Benedikt XVI.", koje dolazi od latinske riječi "benedictus" koja znači "blaženi", u čast pape Benedikta XV. i sv. Benedikta. Papa Benedikt XV. bio je papa tijekom Prvog svjetskog rata, a za to vrijeme on se strastveno zalagao za mir između zaraćenih naroda. Sveti Benedikt bio je osnivač benediktinskog reda i niza samostana (većina samostana u srednjem vijeku bili su benediktinskog reda) i autor Pravila svetoga Benedikta, koji je još uvijek najutjecajniji tekst o redovničkom životu zapadnog kršćanstva.
Odreknuće
Papa Benedikt XVI. najavio je svoj dobrovoljni odlazak s mjesta pape 11. veljače 2013. Tada je izjavio: »Duboko svjestan težine toga čina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odričem službe Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da će od 28. veljače 2013., od 20 sati, stolica svetog Petra biti upražnjena (sede vacante) i trebat će se sazvati – od strane onih kojima je to zadaća – konklave za izbor novog pape«.
Obrazložio je to riječima: "Nakon što sam više puta pred Bogom preispitao svoju savjest, došao sam do sigurnosti da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, više ne dopuštaju vršiti na prikladan način papinsku službu".
Papa je u nedjelju 24. veljače molio svoj posljednji Angelus s hodočasnicima okupljenima na Trgu sv. Petra u Vatikanu: »Gospodin me zove da se 'uspnem na goru', da se još više posvetim molitvi i razmatranju. Ali to ne znači napustiti Crkvu, štoviše, ako to Bog traži od mene, to je upravo zato da joj mogu nastaviti služiti istim predanjem i ljubavlju kojom sam to činio do sada, ali na način koji više odgovara mojoj dobi i mojim snagama.«.
Dana 27. veljače pred 200.000 vjernika održao je posljednju audijenciju na Trgu svetog Petra u Vatikanu.
"Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra", rekao je papa Benedikt XVI. u katehezi na posljednjoj općoj audijenciji u svom pontifikatu.
"Preuzimajući papinsku službu znao sam da me time Gospodin zauvijek obvezao. Svojom odlukom da se odreknem aktivnog vršenja te službe to se ne opoziva. Ne vraćam se u privatni život, u život putovanja, susreta, primanja, predavanja i drugo. Ne ostavljam križa, već ostajem na novi način uz Gospodina Raspetog. Ne obnašam više službenu vlast upravljanja Crkvom, nego u službi molitve ostajem, tako reći, u dvorištu svetog Petra", istaknuo je Papa.
Biranim se riječima zahvalio svima: kardinalima, svojim najbližim suradnicima, posebno spomenuvši državnog tajnika kardinala Tarcisija Bertonea, Državnom tajništvo i Rimskoj kuriji, Rimskoj biskupiji, biskupima i svećenicima i svim vjernicima te Diplomatskom zboru pri Svetoj Stolici.
Papa je posebno pozdravio i hrvatske hodočasnike: "Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike! Dragi prijatelji, hvala na vašoj ljubavi i blizini. Pod zaštitom Majke Marije, ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista Uskrslog. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!" rekao je Papa na hrvatskome jeziku.
Na kraju je Papa predvodio molitvu "Oče naš" te blagoslovio sve okupljene.
Benedikt XVI. zadržao je svoje papinsko ime, a titula koju nosi je "pontifex emeritus", odnosno počasni biskup Rima.
Benediktovo se odrekmuće u filozofskim i teološkim krugovima povezivalo s »velikim odbijanjem« pape Celestina V., kako je Dante opisao istovjetnu odluku tog Petrovog nasljednika.
zg-nadbiskupija.hr/ wikipedija /goranci.online
Nema komentara:
Objavi komentar