Blagdan je Velike Gospe, zaštitnice župe Goranci

Velika Gospa (Gospojina) - svetkovina je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. Svečana sveta misa koju predvodi fra Dario Galić u župnoj crkvi Gorancima je u 11 sati.

Svetkovina Velike Gospe slavi se u mnogim državama gdje je i zapovijedna svetkovina. Velika Gospa najviše se slavi u Europi i Južnoj Americi pa su i među brojnim svetištima Majke Božje najpoznatija ona u Lourdesu (Francuska), Fatimi (Portugal), Altöttingu (Njemačka), Czestochowi (Poljska), Loretu (Italija) i Guadalupeu (Meksiko), a za njima ne zaostaje Međugorje za koje je papa Franjo dopistio službena hodočašća.

Kršćani su naslutili svojom vjerom da je Marija u slavi svoga Sina te su različitm naslovima slavili njezino uzdignuće. U sakramentaru pape Hadrijana I. (772.-795.) ovaj se blagdan po prvi put zove - Uznesenje svete Marije, a u misnoj molitvi je istaknuta vjera da Isusova Majka jest završila zemaljski život, ali smrt nad njom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika.

Ispitavši tu vjeru Crkve, papa Pio XII. (1939.-1958.) je 1950. godine proroglasio dogmu o Marijinu uznesenju na nabo tijelom i dušom. Potaknuo je teologe i propovijednike da ovu istinu vjere poveziju s istinom o uskrsnuću tijela, te pokazuju uzvišeni poziv čovjeka kao tjelesnog i duhovnog bića u nebesku slavu.

Ususret proslavi Uznesenja Blažene Djevice Marije u župi Goranci, vjernici su se pripremali trodnevnicom koja je započela svetom misom 12. kolovoza, a završila 14. kolovoza.

Sveti oci i veliki naučitelji u propovijedima i govorima koje su držali puku na svetkovinu Bezgrešna uznesenja o Marijinu uznesenju su govorili kao o nauku koji kršćanski vjernici već poznaju i usvajaju: njega su osvjetljavali i tumačili, njegov smisao i sadržaj produbljivali, objašnjavali osobito da se ovom svetkovinom slavi ne samo spomen da je tijelo Blažene Djevice Marije sačuvano od raspadanja nego da je i slavilo pobjedu nad smrću i da je u nebu proslavljeno, po primjeru njezina Jedinorođenca, Isusa Krista.

Iz apostolske konstitucije "Predarežljivi Bog" pape Pija XII.