Ušli smo u novo ljeto i to sa stilom. Ispred domova, na terasama, 1. siječnja ispijale su se kave. Komentiralo se proljeće usred zime.
Dok je Staru godinu kao najtopliji ispratio Široki Brijeg sa skoro 23 stupnja, tako su Novu godinu dočekale kao najtoplije susjedne mu Grude, prema Federalnom hidrometeorološkom zavodu. Temperatura je iznosila 21 stupanj, prenosi jabuka.tv.
Oni koji su bili, kako se nekad govorilo, “u prančioku”, što je sunčano mjesto uz zid, ili neki posebno osunčani kut, kažu da je temperatura bila i veća, piše Večernji list BiH.
Početak nove godine definitivno za pamćenje. U zimskim mjesecima sjediti na terasi i piti kavu praktički od jutra dok se pojavi sunce do predvečerja, to je rijetko tko mogao zamisliti, pričaju ispred obiteljske kuće u kojoj su se novinari našli u povodu čestitanja Nove godine.
A dokad će biti ovako? Do srijede sigurno.
I danas toplo! I sutra. I preksutra. Sve do 5. siječnja 2022, napisao je na svom Facebook profilu najpoznatiji bh. meteorolog Nedim Sladić.
Primjeri iz prošlosti
Treba li otpisati zimu već sada? Zoran Zadro, neovisni meteorolog koji je najavio nepogodu iz 2012. kada je čak i Hercegovinu zamela vijavica bijela i snijeg visine metar i pol, tvrdi da o tome nema govora.
Što se vremena kod nas tiče, moram kazati da ni slučajno ne pomislite da je zbog lijepog i neobično toplog vremena zadnjih dana zimi došao kraj, upozorava Zadro.
Podsjeća na zimu 1983./1984., kada je zbog neobično toplog početka zime čak bila pod upitnikom i sarajevska zimska olimpijada, a onda se sve promijenilo.
Ne kažem da će se dogoditi isti scenarij, ali ništa se ne zna, atmosfera mora dati odgovor i uspostaviti ravnotežu. “Naplata” ove neobične topline ponegdje na jugoistoku Europe i Balkanu u ovom drugom dijelu zime, a moguće i na proljeće mogla bi biti itekako skupa, ističe.
Iako skoro više i nema onih koji se sjećaju, međutim, ostalo je u zapisima toga vremena o zimi iz 1929. kada su BiH i Hrvatska, osobito njezin dalmatinski dio, bili okovani snijegom. To doba je nazvano “zima stoljeća”. Zapisi kažu da je na Novu godinu 1. siječnja 1929. zapuhalo toplo jugo.
Budući da su i studeni i prosinac bili iznadprosječno topli, na trenutke se činilo da je proljeće te godine silno preuranilo te da zime neće ni biti. Mnogi su poljoprivrednici, kako u Hercegovini, tako i u Dalmaciji, već otpočeli s pripremama za radove u polju kada je zima udarila svom snagom.
Naime, sve do polovine siječnja bilo je toplo, lijepo vrijeme. A onda, 17. siječnja snježna mećava je potpuno prekrila tadašnje lokalne zajednice. U nekim krajevima ljudi su palili pokućstvo da se ugriju, Sarajevo je mjerilo – 27 stupnjeva, u Hercegovini su temperature padale i do – 16, a u Hrvatskoj, u Gospiću izmjereno je – 36 stupnjeva.
Parobrodi i vlakovi su stali. Mnogo ljudi umrlo je od hladnoće, nestalo je goriva, hrane… zavladalo je i veće siromaštvo, nestašica sirotinjske hrane krumpira te su bili stvoreni svi preduvjeti za Veliku gospodarsku krizu koja je započela te godine.
Led bio i u Africi
Zanimljivo je i kako je zima zatvorenicima osuđenima na smrt odgodila izvršenje kazne. Njihov krvnik nije mogao doći vlakom iz Sarajeva u Zagreb, pisale su tadašnje novine. I onda, stanje se krajem veljače počelo normalizirati i svi su mislili da je zimi kraj. No, njezinog posljednjeg dana stiže novi prodor polarnog zraka u kombinaciji s vlagom, novi snijeg. Ekstremno hladno bilo je i sve do Afrike. Kako na Crometeo napisaše svojedobno:
Teško je zamisliti da će se zima iz 1929. ponoviti. Pa ipak – ako se jednom dogodila, uvijek postoji mogućnost da se ponovi nešto slično… Zato, uvijek imajte dovoljne zalihe hrane, drva za ogrjev i svega što može pomoći ako nas zima iznenadi jer iako pijete kavu na terasama ovih dana kao u proljeće, ovo zasigurno nije kraj najhladnijeg doba…
Nema komentara:
Objavi komentar