Zašto je došlo do nestašice meda?

Od početka ove godine u Semberiji je primjetna nestašica meda. Loše vrijeme koje sprječava ispašu, manji prinosi i misteriozna bolest koja odnosi pčelinja društva – samo su neki od razloga negativnog trenda, koji je, prema statistikama, pogodio i ostatak zemlje, ali i veći dio Europe. 

Povećana potražnja za medom s jedne strane i nepovoljne vremenske prilike koje uzrokuju smanjene prinose s druge strane, dovele su do nestašice meda u Semberiji od početka godine. 

Pčelar Milorad Vasić od početka ove godine nema med za prodaju, iako tijekom sezone u prosjeku izvrca oko tonu meda.

„Interesiranje je postalo mnogo veće s pojavom pandemije, ali prošle i pretprošle godine ga je bilo mnogo manje, bio je manji rod. Zadnjih nekoliko mjeseci je nestašica”, rekao je Vasić. 

Posljednjih godina pčelari i na našim prostorima susreću se s tzv. misterioznim nestankom pčela, koji se dovodi u vezu sa sindromom kolapsirajuće kolonije. Ova pojava prisutna je u Europi od 2006. godine. Na našim prostorima prvi veći slučaj misterioznog nestanka pčela registriran je prije sedam godina u Modriči. 

MILADIN TEŠIĆ, pčelar 

„Ima pojava da nema pčela u košnici. Da li je to od varoe, da ljudi nisu tretirali, pa su pčele napustile ili ovo iz literature, misteriozna bolest, nestanak pčela”, kazao je Tešić. 

Iako u pčelinjaku Tešića na obroncima Majevice nisu imali tu vrstu gubitaka, kažu da su problemi pčelinjih društava sve izraženiji. Prinosi su sve manji, a tome doprinosi i nekontrolirana i neodgovorna upotreba pesticida i prskanja. 

MILORAD VASIĆ, pčelar 

„Nesavjestan odnos ljudi iz poljoprivrede, mislim na ratare i voćare. Koriste nedozvoljena sredstva koja umanjuju imunitet pčela, pčele se bore s time, ali njihov imunitet strada“, dodao je Vasić. 

Uz to, pojedini pčelari, u jurnjavi za profitom, iscrpljuju pčele uzimajući iz košnica i posljednju kap meda, što nikako nije dobro, kaže jedan od najmlađih semberskih pčelara, dvadesetogodišnji Marko Tešić. 

„Previše se forsiraju pčelinja društva, iako ne mogu da unose i za sebe i za ljude, i onda čini veliku štetu za njih“, istakao je Tešić. 

Pčelari se uzdaju u stabilizaciju vremenskih prilika koja će omogućiti ispašu pčela, a samim tim i nove količine meda. Međutim, na duge staze, alarma za uzbunu je mnogo i u bliskoj budućnosti BiH bi se mogla susresti s većom nestašicom meda, zbog čega je neophodno sustavno rješenje i zaštita pčelinjih društava od štetnih faktora.