Tisuće bijelih križeva poredanih u pravilnim linijama dominirat će golemim planinskim platoom u mjestu Bile, 15-ak kilometara udaljenom od Mostara. Ispod njih ležat će posmrtni ostatci poginulih u Drugom svjetskom ratu, kao i ostaci svih žrtava komunističkog režima. Prema idejnom arhitektonskom rješenju najveće groblje za žrtve Drugog svjetskog vrata i ubijene u vrijeme komunističkog režima, koje će se zvati Groblje mira, po svojim gabaritima i izgledom, podsjeća na američko nacionalno groblje Arlington.
U oazi tišine iznad golemog prostora s bijelim križevima, dominirat će kapelica, s čije će desne strane biti postavljen golemi kip sv. Benedikta, zaštitnika Europe, a s lijeve strane Michelangelov kip Blažene Djevice Marije kako drži Isusa mrtvog (Pieta). Razlog postavljenja spomenuta dva kipa krije duboko simboliku, sveti Benedikt, kao zaštitnik Europe, bit će postavljen na Bilama i kao znak da su Hrvati dio kulturnog i civilizacijskog europskog prostora. Kip Michelangelove Piete simbolizira sve patnje, kroz koje je ovaj narod prošao i još prolazi.
- Svakako sam iznenađen, ovdje da se radi da se priprema da se dalo jedno dužno poštovanje svim poginulima za domovinu Hrvatku i ne može se drugo ništa reći nego doista hvala onima koji su došli na ovu ideju i koji rade na ostavrenju ove zamisli. Kad se to sve napravi mislim da će ovo mjesto postati kultno mjesto i zapravo, ono što je nekada bilo i pjevalo se u pjesmi "Gdje je moja poginula dika niti groba niti spomenika" barem ovdje će biti obilježje za mnoga imena i na neki način će se iskazivati poštovanje a i bit će sačuvani od zaborava mnogi kojima do sada nije bilo mjesta, u doba totlitarnog komunističkog sustava nije bilo mjesta. Čestitam na svemu ovome i što će svakako što će doći u punini kad se sagradi, rekao je povjesničar dr. sc. Anđelko Mijatović.
- Drago mi je da se na ovome prostoru radi nešto ovakvo, a posebno mi je drago da je ova inicijativa proizišla iz rada Vicepostulature postupka mučeništva fra Leo Petrović i 65 subraće jer počeli smo još 2007. Tada smo počeli sustavno tražiti naše pobijene fratre i naravno, tražeći fratre onda smo nailazili i na civile i tada smo počeli razmišljati što sada sa civilima. Ne možemo uzeti fratre, a njih ostaviti i onda smo došli do ideje da napravimo povjerenstvo po općinama koja su se počela brinuti o pobijenim civilima. Nakon što se stekao dobar broj tih povjerenstava došli smo na ideju da utemeljimo i ustrojimo jedan odjel i tijelo koje će sve to koordinirati. Hvala Bogu, pri Hrvatskom Narodnom Saboru (HNS BiH) je ustrojen odjel za II. Svjetski i domovinski rat pa smo došli do ove ideje da na ovome mjestu izgradimo izgradimo Groblje mira, ne samo Hrvatsko nego groblje koje će pomiriti sve žrtve na ovome terenu, rekao je fra Miljenko Mića Stojić.
Neke od prijašnjih izjava u vezi Groblja mira na Bilima
Vicepostulator postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ i ravnatelj službe Odjela za odnose s vjerskim zajednicama fra Miljenko Stojić također nije krio zadovoljstvo projektom.
„Naravno da sam zadovoljan. Sve je ispalo i bolje nego što smo planirali i očekivali. Postigli smo visok stupanj suglasja i sad ostaje da obje strane sve dogovoreno i službeno prihvate, potvrde, a onda i pretoče u konkretna djela. Posebno nas raduje što i gosti dijele naše zadovoljstvo, a što su nam posve jasno stavili do znanja“, zaključio je Stojić.
Otvaranjem ovog groblja želi se podsjetiti i na istraživanje Vicepostulature sa Širokoga Brijega, odnosno istraživanje mučeništva i stradanja svečenika pod nazivom "Fra Leo Petrović", koji je bio franjevački provincijal 1945. godine, kada je mučki ubijen zajedno sa 65 subraće. Otvaranjem groblja mira želi se oživjeti ono što se pokušalo sustavno sakriti, pa se više neće nagađati o žrtvama, kako u Hercegovini tako i u BiH, kazao je hrvatski član predsjedništva dr. Dragan Čović.
"Sjećanjem na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima želimo poručiti da se ne smije nikad više dopusti da pojedinac strada zbog svoje vjerske, nacionalne ili neke druge vrste pripadnosti", kazao je predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž.
Ilija Vrljić, napomenuo je da je lokalitet Bile odabran za groblje upravo zato što to mjesto simbolizira najviše stradanja i žrtava iz II. svjetskoga rata i poraća, a drugi je razlog njegova geostrateška pozicija.
Po trenutačnim podacima, na širem području Heregovine broj žrtava komunističkoga režima mogao bi biti oko 30 000.
Do Dana sjećanja bi trebala biti gotova deka na kapelici, i planirano je asvaltiranje puta.
Sveta misa održat će se u nedjelju, 23. kolovoza 2015. u 12 sati, a voditi će je, izaslanik mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanjske biskupije, goranački župnik dr. fra Ivan Ivanda.
Foto: Goranci online | Video: HTV Oscar C
Nema komentara:
Objavi komentar