Sezona pčelarenja u Hercegovini je na pragu. Pčelar Tonćo Krešić iz mostarskog prigradskog naselja Cim, koji se ovim „najslađim poslom" iz hobija bavi već 10 godina, kaže da će do lipnja imati pune ruke posla. Nakon toga je pauza do jeseni, kada sve počinje iznova. Nakon odlaska u mirovinu krenuo je s četiri košnice, a danas ima 60 društava.
Lani je po košnici vrcao 20 kilograma meda
- Med možeš na živu ranu priviti bez straha. Košnice su u brdu iznad Mostara, prema Gorancima. Tu su priroda i zrak besprijekorno čisti. Pčelarstvo mi je sada zanimanje u kojem uživam, a nešto se i zaradi. Na kilogram meda ne ostane više od pet KM - kaže Krešić za Avaz, ističući kako se pčelaru, zbog ogromnih troškova i ulaganja, kilogram meda ne isplati prodavati po cijeni nižoj od 18 KM.
Propolis kapi od 20 mililitara prodaje po 10 KM, gram matične mliječi od 3,5 do 5, kilogram polena 20, a oplođena matica je 15 KM, dodaje Krešić.
Odnos države prema ovoj grani, ističe, na niskom je nivou
- Ministar Jerko Ivanković Lijanović uveo je dodatne naputke za poticaj tako da ga ne može dobiti nijedan pčelar. HNŽ jedini u FBiH nema poticaje - kaže Krešić.
I pored svega, ističe kako pčelarstvo kao grana gospodarstva ima ogroman potencijal koji je zbog maćehinskog odnosa države tek dijelom iskorišten.
Od 2013. godine BiH ima dozvolu za izvoz meda na tržište EU. Ali, još nema laboratorij za analizu opremljen po europskim standardima pa se izvoz ne isplati zbog velikih troškova analiza u susjednim zemljama koje koštaju su po nekoliko stotina KM.
- Iz Danske su nedavno bili voljni otkupiti 20 tona, ali izvoz nije moguć, iako je dozvoljen. Kakva je cijena, a nemamo poticaje, ne isplati se - kaže Krešić za Avaz.
Nema komentara:
Objavi komentar