Domaći stočari pred propasti: BiH uvozi meso za stotine milijuna KM, dok naši farmeri nemaju kome prodati

foto Shutterstock

Dok se na tržište Bosne i Hercegovine svakodnevno slijevaju velike količine uvoznog mesa, domaći stočari suočavaju se sa sve težom situacijom. Zbog nemogućnosti izvoza na tržište Europske unije, visokih troškova proizvodnje i sve snažnije konkurencije iz inozemstva, mnoge farme nalaze se na rubu opstanka.

Bosna i Hercegovina već desetljećima ne uspijeva ispuniti potrebne uvjete za izvoz govedine, svinjetine, ovčetine i živih životinja na tržište Europske unije. Istodobno, uvoz mesa i mesnih prerađevina neprestano raste, zbog čega domaći proizvođači sve teže pronalaze kupce za vlastitu stoku.

Kako piše Klix.ba, iz Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske upozoravaju da je jedan od najvećih problema neuređen sustav identifikacije i registracije životinja te nedovoljna kontrola njihova kretanja i zdravstvenog stanja.

Zbog tih nedostataka domaći farmeri nemaju pristup velikom europskom tržištu, dok strani proizvođači svoje proizvode bez takvih prepreka plasiraju u Bosnu i Hercegovinu.

Uvoz mesa dosegnuo gotovo 720 milijuna KM

Koliko je situacija ozbiljna, najbolje pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.

Tijekom 2025. godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od čak 719,84 milijuna KM, dok je izvoz iznosio svega 140,25 milijuna KM.

To znači da je pokrivenost uvoza izvozom bila tek 19,48 posto.

Posebno zabrinjava podatak da je uvoz zamrznutog goveđeg mesa povećan za više od 80 posto.

Najviše mesa dolazilo je iz Nizozemske, Italije, Srbije, Hrvatske i Njemačke, dok su domaći proizvođači najveći dio svojih proizvoda izvozili u Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku.

Farmeri gube novac i na proizvodnji mlijeka

Problemi se ne zaustavljaju samo na proizvodnji mesa. Sve teže stanje bilježe i proizvođači mlijeka.

Prema podacima Udruženja mljekara Republike Srpske, tijekom rujna ove godine u BiH je uvezeno 4,2 milijuna kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, vrijednih gotovo 21 milijun KM.

Istodobno, otkupne cijene mlijeka kod pojedinih proizvođača smanjene su i do 30 posto, a kreću se između 55 i 85 feninga po litri.

Prema kalkulacijama proizvođača, farma s godišnjom proizvodnjom od 7.000 litara mlijeka po kravi ostvaruje gubitak od približno 634 KM po grlu.

Drugim riječima, proizvodnja mlijeka mnogim farmerima postaje neisplativa, a uzgoj junadi, kojim su ranije nadoknađivali dio gubitaka, više ne predstavlja siguran izvor prihoda.

Hoće li domaća proizvodnja potpuno nestati?

Iz Udruženja upozoravaju kako se problemi gomilaju godinama, dok konkretna sustavna rješenja izostaju.

Europska komisija također je u svojim izvješćima više puta upozoravala na nedostatke u sustavu registracije životinja, veterinarskog nadzora i službenih kontrola u Bosni i Hercegovini.

Bez usklađivanja s europskim standardima domaći stočari teško mogu očekivati otvaranje novih tržišta i ravnopravnu konkurenciju proizvođačima iz drugih država.

Nastavi li se ovakav trend, posljedice bi mogle biti dalekosežne. Gašenje obiteljskih gospodarstava, smanjenje domaće proizvodnje i dodatno iseljavanje stanovništva iz ruralnih krajeva samo su neke od mogućih posljedica.

Dok domaći farmeri sve teže preživljavaju od vlastitog rada, Bosna i Hercegovina milijune maraka nastavlja trošiti na uvoz proizvoda koje bi, uz bolje uvjete i sustavnu potporu, mogla proizvoditi i na vlastitim farmama.