Život u BiH sve skuplji: Ni dvije prosječne plaće nisu dovoljne za mjesečne troškove obitelji

foto Etto.ba

Troškovi života u Bosni i Hercegovini nastavljaju snažno pritiskati kućne proračune. Za četveročlanu obitelj mjesečne potrebe daleko nadilaze primanja koja većina građana može ostvariti.  

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u kolovozu je iznosila 3.810,70 KM. Istodobno, prosječna plaća u Federaciji BiH bila je 1.714 KM, dok je najniža plaća iznosila 1.027 KM.  

To znači da prosječna plaća može pokriti manje od polovice ukupnih troškova koje sindikati uključuju u izračun potrošačke košarice. Kod minimalne plaće situacija je još teža – ona pokriva tek nešto više od četvrtine potrebnog iznosa.  

Posebno zabrinjava podatak da ni kućanstvo u kojem oba člana primaju prosječnu plaću ne bi uspjelo u potpunosti pokriti izračunatu potrošačku košaricu. Dvije prosječne plaće zajedno donose 3.428 KM, što je oko 383 KM manje od potrebnog iznosa.  

Hrana među najvećim udarima na kućni proračun  Jedan od najvećih pritisaka dolazi iz svakodnevne kupnje hrane. Prema navodima građana, za prehranu se mjesečno često izdvaja između 600 i 800 KM, a u pojedinim kućanstvima i više.  

Posljedice visokih cijena sve su vidljivije i na tržnicama. Kupci sve češće biraju manje količine kako bi ukupni račun ostao pod kontrolom. Umjesto kilograma, kupuje se nekoliko stotina grama povrća, mesa ili drugih namirnica. 

Takvo ponašanje pokazuje kako se potrošačke navike mijenjaju. Građani ne odustaju nužno od određene namirnice, ali kupuju manje, pažljivije uspoređuju cijene i sve više planiraju svaku kupnju.  

Potrošačka košarica pritom ne podrazumijeva samo prehranu. U ukupni izračun ulaze i stanovanje, komunalne usluge, higijena, odjeća i obuća, prijevoz te druge osnovne životne potrebe.  

Ekonomist Zoran Pavlović upozorio je da prehrana čini približno 40 posto vrijednosti potrošačke košarice, što dodatno pokazuje koliko poskupljenje hrane utječe na standard građana.  

Za brojne obitelji svakodnevica se zato svodi na računanje – što kupiti, čega se odreći i kako izdržati do sljedeće plaće.  

Dok troškovi osnovnih potreba rastu, razlika između primanja i stvarnih izdataka postaje sve izraženija. Za dio građana štednja više nije pitanje planiranja budućnosti, nego način da se pokriju najosnovnije potrebe.