 |
| foto Fena |
U Mostaru je sinoć otvorena izložba posvećena velikom hrvatskom pjesniku Silviju Strahimiru Kranjčeviću, koja je na jednom mjestu okupila vrijednu književnu građu iz Zbirke Sesar, ali i umjetničke radove kojima su studenti Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru ponudili vlastitu interpretaciju Kranjčevićevih pjesama, piše Fena.
Posjetiteljima je predstavljeno više od 200 književnih naslova iz Zbirke Sesar. Među njima se nalaze izdanja Kranjčevićevih knjiga objavljena u razdoblju od 1885. do 1967. godine, posebna izdanja tiskana za pjesnikova života, kao i brojni primjerci periodike, zbornika te literature koja se bavi njegovim životom i književnim stvaralaštvom.
Poseban dio izložbe čine radovi studenata Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. Motive i teme iz Kranjčevićevih pjesama studenti su pretočili u vlastita slikarska i grafička djela, nastojeći njegovoj poeziji pronaći suvremeni likovni izraz.
Dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Svetislav Cvetković istaknuo je kako je ova izložba prvi u nizu događaja kojima se obilježava tri desetljeća djelovanja Akademije.
Studenti preddiplomskih i diplomskih studija predstavili su ukupno 14 slika i sedam grafika. Riječ je o djelima koja ne predstavljaju izravne ilustracije Kranjčevićevih stihova, nego pokušavaju pronaći likovni ekvivalent njegovim riječima, mislima i temama.
Cvetković je naglasio visoku kvalitetu predstavljenih radova te važnost povezivanja književnosti i likovne umjetnosti.
Takva suradnja, istaknuo je, omogućuje novu interpretaciju Kranjčevićeva stvaralaštva u suvremenom kontekstu. Iako je od njegova vremena prošlo više od jednog stoljeća, teme kojima se pjesnik bavio ostaju univerzalne i aktualne, zbog čega i danas mogu biti snažan izvor nadahnuća mladim umjetnicima.
Na taj se način, poručio je dekan, ne valorizira samo likovni izraz studenata, nego se ponovno u fokus stavlja i poezija Silvija Strahimira Kranjčevića, čije ideje, pitanja i poruke nastavljaju intrigirati nove generacije.
Kultura sjećanja i zaboravljeni spomenici
O značaju izložbe govorio je i novinar i publicist Miroslav Landeka, koji je istaknuo kako Kranjčević pripada i Sarajevu, gradu u kojem je proveo značajan dio života, ali i cijelom hrvatskom narodu.
Podsjetio je na pjesnikov životni i književni put. Kranjčević je u Sarajevo stigao 1893. godine, a od 1895. do 1903. godine uređivao je književni časopis „Nada“, ostavljajući snažan trag u kulturnom i književnom životu Bosne i Hercegovine.
Landeka se osvrnuo i na odnos kulturne javnosti prema Kranjčevićevu nasljeđu nakon njegove smrti 1908. godine, posebno izdvojivši podizanje pjesnikova nadgrobnog spomenika na sarajevskom groblju Sveti Josip.
Spomenik je 1913. godine izradio hrvatski kipar Rudolf Valdec, a njegov reljef, poznat kao „Genij sputanih krila“, danas predstavlja vrijedno i zaštićeno spomen-obilježje hrvatske kulturne baštine u Bosni i Hercegovini. Tijekom rata spomenik je teško oštećen, a obnovljen je 2006. godine.
Landeka je naglasio kako ova izložba stoga nije samo podsjećanje na velikog pjesnika, nego i važan doprinos očuvanju kulture sjećanja.
„Najveća počast velikom pjesniku nije cvijet na grobu koji uvene, nego živa kultura sjećanja“, kazao je Landeka.
Posebnu zahvalnost uputio je prof. dr. Antoniju Sesaru, istaknuvši njegov dugogodišnji rad na prikupljanju i očuvanju starih knjiga, putopisa i povijesnih izvora koji svjedoče o Bosni i Humu.
„Čovjek koji se profesionalno bavi vidom pomaže i nama da bolje vidimo i upoznamo svoju kulturnu prošlost“, poručio je Landeka.
Dodao je kako Kranjčevićeva riječ, više od stoljeća nakon njegove smrti, i dalje živi kroz njegove knjige, pjesme i kulturu sjećanja.
Očuvanje zaboravljene baštine
O svom kolekcionarskom radu govorio je i Antonio Sesar, istaknuvši kako prvenstveno prikuplja putopise te povijesnu, političku i religijsku literaturu, dok književnost predstavlja jedan od segmenata njegova kolekcionarskog interesa.
Posebnu pozornost posvećuje autorima s područja Bosne i Hercegovine o kojima, kako je kazao, često ne postoje gotovo nikakvi zapisi, iako su svojedobno objavili književna djela.
„Unutar ovog svog hobija tragam za nekim autorima s područja Bosne i Hercegovine o kojima nema do sada nikakvog zapisa, koji su objavili neko književno djelo. I do sada sam ih našao dvadesetak. Evo, pokušavam na taj način vratiti našu kulturnu i povijesnu baštinu u fokus“, kazao je Sesar.
Izložba je realizirana uz sudjelovanje Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru i Zaklade Sesar, a u organizaciju projekta uključeni su i HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače te Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Izložba ostaje otvorena do 23. rujna, pružajući posjetiteljima priliku da kroz rijetka književna izdanja i suvremeni likovni izraz ponovno upoznaju stvaralaštvo jednog od najvažnijih hrvatskih pjesnika s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Nema komentara:
Objavi komentar