Dobrodošli na portal Goranci online. Pratite nas na našim mrežnim stranicama: Facebook, Instagram, Youtube, X platformama.

Pomozimo obnovu Svetišta Gospe Olovske – čuvajmo trag stoljeća vjere

foto Screenshot

Svetište Gospe Olovske u Olovu jedno je od najvrjednijih marijanskih mjesta u povijesti Bosne i Hercegovine, ali i širega prostora jugoistočne Europe. Njegova povijest obilježena je vjerom, hodočašćima, stradanjima i nebrojenim pokušajima obnove. Danas se ponovno provodi obnova, a vjernici i svi ljudi koji žele pomoći mogu sudjelovati svojim prilogom.

O povijesti svetišta, njegovu značenju, izgradnji crkve i današnjim nastojanjima oko obnove govori fra Ilija Božić, upravitelj Svetišta Gospe Olovske.

Olovsko svetište stoljećima je bilo mjesto na koje su dolazili vjernici iz različitih krajeva. Njegovi korijeni sežu duboko u srednjovjekovno razdoblje. Samostan u Olovu u povijesnim se izvorima spominje već krajem 14. stoljeća, oko 1380./1390. godine. Tijekom prve polovice 15. stoljeća postoje zapisi koji potvrđuju da je tamošnja crkva bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji i da je već tada bila odredište hodočasnika.

Olovsko svetište kroz stoljeća nije imalo mirnu povijest. Naprotiv, ratovi, progoni i stradanja snažno su utjecali na njegov život. Krajem 17. stoljeća, tijekom velikih ratnih sukoba, franjevci i brojni katolici napuštaju Bosnu te odlaze prema Iloku.

Jedan od najtežih trenutaka dogodio se u kolovozu 1704. godine kada su spaljeni crkva, samostan, knjižnica i arhiv, a uništena je i Gospina čudotvorna slika. Ipak, nestanak crkve nije značio i kraj hodočašća. Vjernici su nastavili dolaziti na Olovo, moliti, paliti svijeće i izvršavati svoje zavjete.

Posebno mjesto u toj tradiciji zauzima crni kamen, koji je ostao kao spomen na nekadašnju crkvu. Oko njega su se generacijama okupljali vjernici i svjedočili kako pobožnost prema Gospi Olovskoj nije nestala ni nakon najvećih stradanja.

Pokušaji obnove kroz povijest

U 19. stoljeću ponovno se pojavila snažnija želja za obnovom svetišta. Tijekom osamdesetih godina toga stoljeća podignuti su drvena crkva, toranj i baraka namijenjena vjernicima. Ujedno su pronađeni temelji nekadašnje crkve i samostana, pa se razmišljalo o gradnji nove crkve upravo na njihovim ostacima.

Međutim, zbog nedovoljno istraženih temelja tadašnje vlasti nisu dopustile takvu gradnju. Drvena crkva nije dugo potrajala – srušila se 1913. godine, dok su tijekom ratnih godina propali i ostali objekti. Svetište je ponovno ostalo bez crkve.

Nova etapa započela je 1923. godine osnivanjem odbora za izgradnju crkve. Već iduće godine, na Veliku Gospu 1924., blagoslovljen je temeljni kamen. Zanimljivo je da u tom trenutku još nisu bili osigurani svi potrebni nacrti, dozvole ni financijska sredstva.

Postojale su različite zamisli o tome kakva bi nova crkva trebala biti. Dok su jedni zagovarali izgradnju manje crkve, drugi su smatrali da povijesno značenje Olova zahtijeva reprezentativniji sakralni objekt.

Projekt je na kraju povjeren Karlu Paržiku, arhitektu češkoga podrijetla koji je ostavio snažan trag u arhitekturi Bosne i Hercegovine. Njegovo je rješenje bilo zahtjevnije i skuplje od prvotno zamišljenoga, zbog čega je početak gradnje odgađan.

Gradnja je ozbiljnije pokrenuta 1929. godine, kada se u obnovu uključio fra Ljudevit (Lujo) Zloušić. U radu na obnovi ostao je sve do svoje smrti, punih četrdeset godina. Godine 1930. novi odbor prihvatio je Paržikove nacrte i odlučio da će se crkva graditi postupno, u fazama.

Povijest Svetišta Gospe Olovske tako nije samo priča o jednoj crkvi. To je priča o ljudima koji su, unatoč ratovima, rušenjima i dugim razdobljima bez crkve, uspjeli sačuvati sjećanje na sveto mjesto i prenijeti pobožnost prema Gospi na nove naraštaje.

Danas se ponovno traži pomoć za obnovu svetišta kako bi se sačuvalo ovo važno mjesto kršćanske i kulturne baštine. Svaki prilog, bez obzira na njegovu veličinu, može biti dio zajedničkog nastojanja da se obnovi ono što je kroz stoljeća više puta bilo rušeno, ali nikada nije nestalo iz srca vjernika.

Kako pomoći obnovu

Uplate iz Bosne i Hercegovine:

Svetište Majke Božje Olovo
Gornje Olovo 120
71340 Olovo, BiH

Broj žiro računa: 3384 3022 2251 7498

Uplate iz Europske unije:

Svetište Majke Božje Olovo
Gornje Olovo 120
71340 Olovo, BiH

IBAN: BA39 3389 1077 0010 7064
SWIFT: UNCRBA 22
Poziv na broj: 20010472001

Uplate iz SAD-a, Australije, Kanade i Švicarske:

Svetište Majke Božje Olovo
Gornje Olovo 120
71340 Olovo, BiH

IBAN: BA39 3389 1077 0012 2196
SWIFT: UNCRBA 22
Poziv na broj: 20010472002

Obnova Svetišta Gospe Olovske nije samo obnova zidova i građevina. Ona je nastojanje da se sačuva mjesto koje više stoljeća povezuje generacije vjernika i svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti marijanske pobožnosti u ovim krajevima.

Podijeli na:

Nema komentara:

Objavi komentar

a

google.com, pub-8801838836830184, DIRECT, f08c47fec0942fa0