 |
| foto Pixell |
Europa ponovno govori o izvanrednim mjerama zbog visokih cijena goriva, dok se posljedice rasta cijena sve snažnije osjećaju i u Bosni i Hercegovini. Dok pojedine europske vlade razmatraju oporezivanje ekstraprofita energetskih kompanija i različite modele pomoći građanima, u BiH se cijene na benzinskim crpkama ponovno približavaju razinama koje ozbiljno opterećuju kućne proračune.
Prema dostupnim podacima, europske zemlje suočavaju se s novim energetskim šokom nakon snažnog rasta cijena nafte, povezanog s poremećajima na Bliskom istoku i rizicima za opskrbne pravce. U pojedinim državama cijena benzina već prelazi dva eura po litri, a vlade pokušavaju pronaći način kako ublažiti udar na građane i gospodarstvo.
Njemačka je među državama koje razmatraju oporezivanje prekomjerne dobiti naftnih kompanija, dok su Italija, Francuska i Španjolska već posegnule za različitim oblicima pomoći, poreznim olakšicama ili subvencijama.
No, dok se u velikim europskim gospodarstvima raspravlja o tome kako građanima smanjiti posljedice skupog goriva, posebno je zanimljivo pogledati kako ista kriza izgleda u Bosni i Hercegovini.
Gorivo u BiH ponovno snažno poskupljuje
Prema podacima o kretanju cijena goriva u BiH, tijekom tjedna od 7. do 13. rujna prosječna cijena dizela porasla je s 3,44 KM na 3,55 KM po litri. Istodobno je Super 95 poskupio s 3,12 KM na 3,21 KM po litri.
To znači da za 50 litara dizela vozač danas u prosjeku treba izdvojiti oko 177,50 KM, dok puni spremnik benzina Super 95 od 50 litara stoji oko 160,50 KM.
Na prvi pogled riječ je o nekoliko desetaka maraka po jednom točenju, ali kada se cijena goriva usporedi s primanjima, slika postaje puno jasnija.
Prosječna plaća oko 1.700 KM
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u BiH iznosila je 1.706 KM u lipnju 2026. godine. Agencija je za 18. rujna najavila objavu službenih podataka o prosječnoj neto plaći za srpanj.
Ako se kao primjer uzme prosječna plaća od 1.706 KM, jedno punjenje spremnika od 50 litara dizela po cijeni od 3,55 KM predstavlja više od deset posto takve plaće – oko 177,50 KM.
Kod benzina Super 95, 50 litara iznosi oko 160,50 KM, odnosno gotovo deset posto prosječne neto plaće.
A gorivo nije jedini trošak.
Za mnoge građane automobil je nužnost, a ne luksuz. Na posao treba otići, djecu odvesti u školu ili vrtić, obaviti kupovinu, otići liječniku ili prijeći desetke kilometara do radnog mjesta. Svako novo poskupljenje goriva pritom se ne zadržava samo na benzinskoj crpki.
Skuplje gorivo znači skuplji prijevoz, dostavu, proizvodnju i brojne druge troškove, što se u konačnici može preliti i na cijene proizvoda i usluga.
Europa traži rješenja, što će učiniti BiH?
Dok europske države pokušavaju različitim mjerama zaštititi građane od novog vala poskupljenja, pitanje je kakav će odgovor ponuditi vlasti u BiH.
Posebnost BiH je i u tome što je prosječna plaća višestruko niža nego u većini zapadnoeuropskih država, pa se rast cijena goriva relativno snažno odražava na kućne proračune.
Upravo zato usporedba cijene litre goriva s prosječnim primanjima daje drukčiju sliku od samog promatranja cijene na benzinskoj crpki.
Za europskog građanina određena cijena goriva može predstavljati neugodan trošak, dok za radnika u BiH isti trošak može predstavljati značajan dio mjesečnog prihoda.
Energetska kriza tako ponovno otvara pitanje koliko su građani u BiH otporni na nove valove poskupljenja i hoće li institucije poduzeti konkretne mjere ako cijene goriva nastave rasti.
Dok Europa već raspravlja o porezima na ekstraprofit i državnim intervencijama, građanima BiH ostaje jednostavno pitanje: koliko još može poskupjeti gorivo prije nego što vožnja automobila postane ozbiljan udar na kućni proračun?
Nema komentara:
Objavi komentar