 |
| foto Squirepattonboggs.com |
Povodom obilježavanja obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, oslobođenja Knina, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, pravni stručnjak i nekadašnji odvjetnik generala Ante Gotovine, Luka Mišetić, gostovao je u emisiji Dnevnik PLUS RTV Herceg-Bosne, gdje je govorio o pravnoj borbi koja je uslijedila nakon završetka rata, ulozi Haaškog suda, značaju Oluje za Bosnu i Hercegovinu te aktualnim političkim izazovima s kojima se suočavaju Hrvati u BiH.
Prisjećajući se haaškog procesa protiv hrvatskih generala, Mišetić je istaknuo kako je cijeli sudski postupak trajao čak jedanaest godina te da je, prema njegovim riječima, od samoga početka bilo jasno kako tužiteljstvo nema dovoljno čvrste dokaze za optužbe koje je iznijelo.
– Bila je to drama koja se, po mom mišljenju, nikada nije smjela dogoditi. Cijeli slučaj bio je ispolitiziran kako bi se promovirala teza da su sve strane u ratu podjednako krive. Na kraju je istina pobijedila i danas možemo slobodno obilježavati Oluju bez ikakvih prigovora – rekao je Mišetić.
Dodao je kako je oslobađajuća presuda hrvatskim generalima bila važna ne samo za Hrvatsku nego i za međunarodnu potvrdu karaktera operacije.
Govoreći o događajima iz 1995. godine, Mišetić je ustvrdio kako su pojedini međunarodni politički akteri još tijekom prvih dana Oluje operaciju proglasili etničkim čišćenjem, što je, kako smatra, kasnije dovelo do politizacije pravde pred Haaškim sudom.
Posebno se osvrnuo na razdoblje kada je tužiteljstvo pokušavalo pronaći takozvane "topničke dnevnike", ocijenivši da je riječ o pokušaju spašavanja optužnice nakon što je obrana osporila tvrdnje o neselektivnom granatiranju.
Mišetić je također kritizirao rad bivše glavne haške tužiteljice Carle Del Ponte, ustvrdivši da su pojedine optužnice podizane bez kvalitetno provedenih istraga, pozivajući se pritom na izjave njezinih bivših suradnika i pojedinih sudaca.
Na pitanje o ulozi tadašnjeg hrvatskog državnog vrha u procesu protiv generala, nije želio ulaziti u pojedinačne političke ocjene, naglasivši kako je na Dan pobjede važnije govoriti o zajedništvu nego o podjelama.
Oluja kao prekretnica i za Bosnu i Hercegovinu
Velik dio razgovora bio je posvećen ulozi Oluje u oslobađanju Bosne i Hercegovine. Mišetić smatra da je upravo ta vojna operacija omogućila spas bihaćke enklave te otvorila prostor za kasnije operacije Maestral i Južni potez.
Istaknuo je kako su hrvatske snage nakon Oluje znatno smanjile teritorij pod srpskom kontrolom, što je, prema njegovim riječima, stvorilo preduvjete za teritorijalni omjer 51:49 koji je kasnije potvrđen Daytonskim mirovnim sporazumom.
Govoreći o vojnom značaju operacije, podsjetio je kako se Oluja zbog svoje brzine i učinkovitosti proučava na američkoj vojnoj akademiji West Point, a navodi da se njezina iskustva analiziraju i u kontekstu suvremenih vojnih operacija.
Osporavanje tumačenja haških presuda
Mišetić se osvrnuo i na česta politička tumačenja presude u predmetu "Prlić i ostali", istaknuvši kako se pojam udruženog zločinačkog pothvata, prema njegovu mišljenju, često pogrešno koristi u političke svrhe.
Naglasio je da se presuda odnosi isključivo na optužene u tom predmetu te da, kako tvrdi, nije kriminalizirala Herceg-Bosnu kao politički projekt.
Također je odbacio tvrdnje da je Haaški sud presudama utvrdio hrvatsku agresiju na Bosnu i Hercegovinu, pojasnivši kako sud nije imao mandat odlučivati o pitanju agresije, nego o primjeni međunarodnog humanitarnog prava u konkretnim predmetima.
Haaški sud imao uspjehe, ali i ozbiljne propuste
Ocjenjujući rad Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, Mišetić je rekao kako je sud ostvario određene rezultate procesuiranjem odgovornih za najteže zločine, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Istodobno smatra da su brojni važni slučajevi ostali neprocesuirani te da pojedine optužnice, koje opisuje kao politički motivirane, i danas ostavljaju posljedice na odnose među narodima na prostoru bivše Jugoslavije.
Daytonski sporazum i položaj Hrvata u BiH
Govoreći o današnjoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, Mišetić je poručio kako bi se tri konstitutivna naroda trebala sama dogovoriti o budućnosti države, umjesto da ključne odluke donose međunarodni predstavnici.
Odbacio je tvrdnje da se Republika Hrvatska miješa u unutarnje poslove BiH kada upozorava na položaj Hrvata, istaknuvši da je Hrvatska jedna od potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma te da, prema njegovu tumačenju, ima pravo inzistirati na njegovoj dosljednoj provedbi.
Zaključio je kako će se Daytonski ustavni okvir promijeniti tek kada politički predstavnici u Bosni i Hercegovini usvoje novi ustav, dok je do tada, smatra Mišetić, nužno poštovati postojeći međunarodni sporazum.
Nema komentara:
Objavi komentar