Na današnji dan, 4. kolovoza 1995. godine, točno u 5 sati ujutro, započela je vojno-redarstvena operacija Oluja, jedna od najvažnijih i najvećih operacija Hrvatske vojske i policije tijekom Domovinskog rata. U samo nekoliko dana oslobođeno je oko 10.400 četvornih kilometara okupiranog teritorija, odnosno 18,4 posto ukupne površine Republike Hrvatske, čime je slomljena pobuna tzv. Republike Srpske Krajine i otvoren put završetku rata.
Oluji je prethodio niz uspješnih vojnih operacija Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane, među kojima su Zima ’94., Skok-1, Skok-2, Ljeto ’95. te Operacija Bljesak, kojima su stvoreni ključni preduvjeti za završni udar na okupirana područja Hrvatske. Istodobno su operacije na području Bosne i Hercegovine pridonijele deblokadi Bihaća i promijenile odnos snaga na cijelom bojištu.
Nakon što su obaviještene mirovne snage Ujedinjenih naroda, hrvatske su snage 4. kolovoza krenule u napad na bojišnici dugoj oko 630 kilometara – od Jasenovca do Bosanskog Grahova. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo napalo je zapovjedna mjesta i komunikacijske centre, dok su kopnene snage, uz potporu specijalne policije, istodobno napredovale na više od dvadeset pravaca.
Već prvoga dana probijene su ključne neprijateljske crte obrane, a 5. kolovoza hrvatski su vojnici ušli u Knin, tadašnje središte pobunjenih Srba. Podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi postalo je jedan od najsnažnijih simbola pobjede u Domovinskom ratu.
Tijekom operacije oslobođeni su brojni gradovi i mjesta, među kojima su Knin, Gračac, Benkovac, Drniš, Petrinja, Slunj, Korenica, Plitvička Jezera, Glina, Hrvatska Kostajnica, Vojnić, Donji Lapac i mnoga druga. Do 7. kolovoza glavni ciljevi operacije bili su ostvareni, a preostale snage pobunjenih Srba ubrzo su položile oružje ili se povukle prema Bosni i Hercegovini.
Operacija Oluja provedena je uz suglasnost vlasti Bosne i Hercegovine te sudjelovanje Hrvatskog vijeća obrane. Neposredno nakon nje uslijedile su operacije Maestral i Južni potez, koje su zajednički izvele Hrvatska vojska, HVO i Armija Republike Bosne i Hercegovine. Tim je akcijama dodatno promijenjen odnos snaga na bojištu, što je otvorilo put mirovnim pregovorima koji su iste godine završili potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma.
Nakon završetka operacije najveći dio srpskog stanovništva napustio je područje tadašnje Republike Srpske Krajine. Hrvatske vlasti pozivale su civile da ostanu u svojim domovima, dok su međunarodne organizacije nakon završetka borbenih djelovanja organizirale humanitarnu pomoć za tisuće starijih osoba koje su ostale na oslobođenom području. U razdoblju nakon završetka akcije zabilježeni su i pojedinačni zločini te kaznena djela nad preostalim civilima i njihovom imovinom, zbog čega su pred hrvatskim sudovima vođeni brojni kazneni postupci.
Operacija Oluja ostala je simbol pobjede Hrvatske u Domovinskom ratu i jedna od najznačajnijih vojnih operacija u novijoj hrvatskoj povijesti. U međunarodnopravnom smislu važan je i ishod postupka pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, koji je 2012. godine pravomoćno oslobodio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača optužbi za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu.
Dan nakon početka operacije, 5. kolovoza, u Republici Hrvatskoj obilježava se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, u spomen na pobjedu kojom je označen završetak Domovinskog rata u Hrvatskoj i stvoren put prema trajnom miru u regiji.
Nema komentara:
Objavi komentar