Kupujete hranu? Jednu stvar obavezno provjerite prije nego što je stavite u košaricu

foto Pexels

Sigurnost hrane u Bosni i Hercegovini zajednička je odgovornost svih sudionika u prehrambenom lancu, no najveći teret odgovornosti snose proizvođači, prerađivači i distributeri hrane, upozorio je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković u razgovoru za BHRT.  

Istaknuo je kako se sigurnost hrane temelji na odgovornom postupanju svih koji sudjeluju u proizvodnji, preradi, skladištenju i stavljanju hrane na tržište, dok državne institucije i inspekcijske službe provode nadzor i kontrolu.  

Tanković je upozorio da se rizici u hrani dijele na biološke, kemijske i fizičke, ali da najveću zabrinutost izazivaju upravo kemijski onečišćivači. Za razliku od bakterija ili drugih mikroorganizama, posljedice izloženosti kemijskim tvarima često nisu vidljive odmah, nego se mogu razvijati godinama.  

“Smatram da kemijske opasnosti predstavljaju najveći problem. One se ne vide odmah, nego posljedice mogu nastati nakon pet, deset, pa čak i dvadeset godina”, kazao je Tanković.  

Naglasio je kako inspekcijske službe redovito obavljaju kontrole, ali da zbog ograničenog broja inspektora nije moguće svakodnevno nadzirati svakog proizvođača. Upravo zato zakonska odgovornost za sigurnost hrane prvenstveno leži na subjektima koji posluju s hranom. 

Posebnu pozornost građani bi trebali obratiti tijekom ljetnih mjeseci, kada visoke temperature znatno povećavaju mogućnost kvarenja hrane. Tanković je poručio da se prehrambeni proizvodi moraju čuvati na propisanim temperaturama te da se hladni lanac ne smije prekidati.  

Građanima je savjetovao da prilikom kupnje uvijek provjere deklaraciju i rok trajanja proizvoda, da hranu kupuju od provjerenih proizvođača i trgovaca te da svaku uočenu nepravilnost prijave nadležnim inspekcijama. 

Govoreći o sigurnosti uvezene hrane, pojasnio je da se pošiljke kontroliraju već na graničnim prijelazima, a dodatne provjere provode se i tijekom istovara, kada inspektori prema procjeni uzimaju uzorke za laboratorijske analize.  

Kao primjer učinkovitog sustava nadzora naveo je nedavni slučaj krušaka iz Belgije u kojima su utvrđeni ostaci pesticida iznad dopuštenih vrijednosti. Istaknuo je da je važno što su nadležne službe na vrijeme otkrile problem i povukle proizvod s tržišta.  

Tanković je podsjetio i na važnost čuvanja fiskalnog računa nakon kupnje hrane, jer upravo on može biti ključan dokaz u slučaju sumnje na zdravstvenu neispravnost proizvoda ili trovanje hranom.  

Posebno je upozorio na činjenicu da Bosna i Hercegovina još nije u potpunosti uskladila propise s europskim zakonodavstvom kada je riječ o dopuštenim količinama pesticida.  

“Imamo slučajeve u kojima su u Bosni i Hercegovini za pojedine pesticide dopuštene količine i nekoliko tisuća puta veće nego u Europskoj uniji. To predstavlja i zdravstveni i trgovinski problem”, upozorio je.  

Na kraju je istaknuo i pozitivne pomake u zaštiti domaćih prehrambenih proizvoda. Bosna i Hercegovina trenutačno ima 24 proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, među kojima je i livanjski sir s europskom oznakom zaštite.  

Dodao je kako su u tijeku postupci zaštite gatačkog kajmaka, travničkog sira i ekstra djevičanskog maslinova ulja Hercegovine na razini Europske unije, što bi domaćim proizvođačima moglo otvoriti nova tržišta i dodatno ojačati prepoznatljivost bosanskohercegovačkih prehrambenih proizvoda.