Demografska slika Bosne i Hercegovine i prošle je godine nastavila zabrinjavati. Broj umrlih ponovno je znatno nadmašio broj rođenih, pa je prirodni priraštaj u oba entiteta i Brčko distriktu ostao negativan.
Prema objavljenim podacima, tijekom 2025. godine u Bosni i Hercegovini preminulo je čak 10.498 osoba više nego što ih se rodilo, što predstavlja gubitak stanovništva jednak populaciji jednog manjeg grada.
Od ukupno 143 grada i općine u zemlji, samo njih 14 zabilježilo je pozitivan prirodni priraštaj. U svim ostalim sredinama broj umrlih bio je veći od broja novorođenih, što potvrđuje da se demografska kriza nastavlja produbljivati, piše Benjamin Redžić za Klix.ba.
Razlike između entiteta
U Federaciji Bosne i Hercegovine, koja prema procjenama ima oko 2,13 milijuna stanovnika, prirodni priraštaj iznosio je -5.279 stanovnika, odnosno -0,248 posto ukupne populacije.
Republika Srpska, s procijenjenih 1,1 milijun stanovnika, zabilježila je prirodni pad od 5.079 osoba, odnosno -0,462 posto. Gledano u odnosu na broj stanovnika, negativni prirodni priraštaj u Republici Srpskoj bio je gotovo dvostruko izraženiji nego u Federaciji BiH.
Ni Brčko distrikt nije iznimka, budući da je tijekom prošle godine imao negativan prirodni priraštaj od 140 stanovnika.
Hercegovina donosi rijetko ohrabrenje
Dok većina Bosne i Hercegovine bilježi kontinuirani demografski pad, Hercegovina ipak pokazuje da postoje sredine koje uspijevaju odoljeti negativnim trendovima.
Zapadnohercegovačka županija bila je jedina županija u Federaciji BiH koja je ostvarila pozitivan prirodni priraštaj. Tijekom 2025. godine imala je 138 stanovnika više rođenih nego umrlih.
Posebno se istaknuo Široki Brijeg sa 110 stanovnika pozitivnog prirodnog priraštaja, dok su Posušje (+54) i Grude (+13) također završili godinu u plusu. Time je upravo zapadna Hercegovina postala primjer da je moguće ublažiti negativne demografske trendove koji pogađaju ostatak zemlje.
Takvi rezultati često se povezuju s nešto mlađom dobnom strukturom stanovništva, snažnijim obiteljskim vrijednostima te gospodarskim prilikama koje dio mladih ipak zadržavaju u rodnom kraju. Ipak, unatoč pozitivnim brojkama, ni Hercegovina nije imuna na dugogodišnje iseljavanje mladih, pa stručnjaci upozoravaju da će za dugoročan oporavak biti potrebne sustavne demografske i gospodarske mjere.
Najteže stanje u pojedinim dijelovima zemlje
Najizraženiji negativni prirodni priraštaj zabilježen je u Posavskoj županiji, dok su među regijama najveće gubitke imali Doboj, Istočno Sarajevo i Prijedor.
U apsolutnim brojkama najviše stanovnika prirodnim putem izgubile su regije Banja Luka, Doboj i Tuzlanska županija, a među gradovima prednjače Tuzla, Bijeljina, Prijedor, Doboj i Gradiška.
Svijetle točke
Osim općina u Zapadnohercegovačkoj županiji, pozitivan prirodni priraštaj ostvarile su i pojedine sredine u Sarajevskoj županiji. Ilidža je zabilježila najveći prirodni porast u cijeloj državi sa 151 stanovnikom više rođenih nego umrlih, a slijede Ilijaš, Vogošća i Hadžići.
Pozitivan prirodni priraštaj tijekom prošle godine ostvarili su još Tešanj, Bužim, Doboj Jug, Kakanj te manje općine poput Jezera, Kupresa u Republici Srpskoj i Istočnog Drvara.
Iako pojedine sredine pokazuju ohrabrujuće rezultate, ukupna demografska slika Bosne i Hercegovine ostaje zabrinjavajuća. Nastavak pada broja stanovnika upozorava da će bez ozbiljne pronatalitetne politike, gospodarskog razvoja i stvaranja uvjeta za ostanak mladih obitelji demografska kriza u godinama koje dolaze biti jedan od najvećih izazova za cijelu zemlju.
Nema komentara:
Objavi komentar