Mnogi građani koji su tijekom radnog vijeka radili i u Hrvatskoj i u Njemačkoj često se pitaju gube li godine staža prilikom odlaska u mirovinu. Dobra je vijest da prema pravilima Europske unije staž ostvaren u različitim državama članicama ne propada, već se može zbrajati kako bi se utvrdilo ispunjava li osoba uvjete za ostvarivanje prava na mirovinu.
Međutim, zbrajanje staža ne znači da će osiguranik primati jednu zajedničku mirovinu. Hrvatska i Njemačka svaka zasebno utvrđuju pravo na mirovinu te izračunavaju dio koji odgovara stažu ostvarenom u njihovim sustavima. Zbog toga umirovljenici u pravilu primaju dvije odvojene isplate – hrvatsku i njemačku mirovinu.
Posebno je važno pravilo koje štiti radnike koji nemaju dovoljan broj godina staža u samo jednoj državi. U takvim slučajevima nadležne institucije pri provjeri uvjeta uzimaju u obzir i razdoblja osiguranja ostvarena u drugoj članici Europske unije.
Primjerice, ako osoba nema dovoljno godina osiguranja u Njemačkoj za ostvarivanje prava na mirovinu prema njemačkim propisima, njemačka institucija može uračunati i godine rada ostvarene u Hrvatskoj. Isto pravilo vrijedi i obrnuto – Hrvatska može uzeti u obzir njemački staž prilikom utvrđivanja ispunjava li osoba uvjete za hrvatsku mirovinu.
Važno je naglasiti da se staž i doprinosi ne prenose iz jedne države u drugu niti se objedinjuju na jednom računu. Zbrajanje služi isključivo kako radnici koji su tijekom života radili u više država članica Europske unije ne bi izgubili pravo na mirovinu zbog preseljenja ili promjene mjesta zaposlenja.
Visina mirovine u svakoj državi određuje se prema nacionalnim pravilima. Njemačka izračunava mirovinu na temelju godina osiguranja, visine plaća i doprinosa ostvarenih u Njemačkoj, dok Hrvatska obračunava dio koji proizlazi iz hrvatskog mirovinskog staža.
Zbog toga iznosi hrvatske i njemačke mirovine mogu biti znatno različiti. Na njih utječu duljina staža, uplaćeni doprinosi, ostvarene plaće, dob odlaska u mirovinu te propisi koji vrijede u svakoj državi.
U pojedinim slučajevima primjenjuje se i takozvani razmjerni obračun. Nadležna institucija najprije izračuna teoretski iznos kao da je cjelokupni radni staž ostvaren u toj državi, a zatim određuje razmjerni dio koji odgovara stvarno ostvarenim godinama osiguranja u njezinu sustavu. Isplaćuje se iznos koji proizlazi iz primjene nacionalnih i europskih propisa.
Građani koji žive u Hrvatskoj zahtjev za mirovinu u pravilu podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji potom razmjenjuje potrebne podatke s njemačkom institucijom Deutsche Rentenversicherung i pokreće postupak za ostvarivanje prava na njemački dio mirovine.
S druge strane, osobe koje žive u Njemačkoj zahtjev najčešće podnose Deutsche Rentenversicherungu, koji zatim obavještava HZMO i pokreće postupak za utvrđivanje prava na hrvatski dio mirovine.
U većini slučajeva dovoljno je podnijeti samo jedan zahtjev kako bi se pokrenuo postupak u svim državama u kojima je osoba bila osigurana. Ako podnositelj nikada nije radio u državi u kojoj trenutačno živi, zahtjev se u pravilu podnosi instituciji države u kojoj je posljednji put bio zaposlen.
Nema komentara:
Objavi komentar