Elbrus - veličanstveni div koji je postao ledena grobnica: U samo jednoj godini 48 mrtvih

foto Express.24sata.hr

Tragedija koja je pogodila sedmeročlanu ekspediciju planinara iz Zenice ponovno je u središte pozornosti stavila jednu od najpoznatijih, ali i najopasnijih planina svijeta – Elbrus. Najviši vrh Europe, visok 5.642 metra, mnogima izgleda kao „pitoma“ planina, no iza njegove dostupnosti krije se surova priroda koja ne oprašta pogreške.

U snažnoj snježnoj oluji koja je zahvatila Kavkaz živote je izgubilo petero iskusnih planinara iz Bosne i Hercegovine – Nermin Talam, Almir Krivdić, Alma Okanović, Denis Okanović i Melika Čaušević. Dvojica članova ekspedicije, Kemal Vidimlić i Haris Adilović, preživjela su tragediju i prebačena su na liječenje.

Njihova smrt još je jedan tragičan podsjetnik na činjenicu da Elbrus, unatoč reputaciji jedne od „lakših“ velikih planina, može u nekoliko trenutaka postati smrtonosna zamka, piše Express.24sata.hr.

Planina koja vara svojom pristupačnošću

Elbrus se nalazi na Kavkazu, u Rusiji, nedaleko od granice s Gruzijom. Njegov zapadni vrh doseže 5.642 metra nadmorske visine i smatra se najvišom točkom Europe. Za razliku od mnogih visokih vrhova, uspon na Elbrus tehnički nije izrazito zahtjevan – nema velikih stijenskih prepreka ni složenih penjačkih dionica na glavnoj južnoj ruti. 

Upravo ta činjenica mnogima stvara lažan osjećaj sigurnosti. Na Elbrus dolaze planinari različitih razina iskustva, od profesionalaca do onih koji prvi put pokušavaju osvojiti visoki vrh. Žičare i ratraci dodatno skraćuju pristup višim dijelovima planine, pa se često zaboravlja da se ulazi u zonu ekstremne nadmorske visine. 

Na visinama iznad 5.000 metara ljudsko tijelo radi u uvjetima velikog nedostatka kisika. Umor, dezorijentacija i visinska bolest mogu nastupiti brzo, čak i kod fizički vrlo spremnih osoba.

Vrijeme koje se mijenja u nekoliko minuta

Najveća opasnost Elbrusa nije samo visina nego njegova nepredvidiva klima. Vedro nebo može se u kratkom vremenu pretvoriti u snježnu oluju s jakim vjetrovima i temperaturama koje padaju duboko ispod ništice.

Planinari često ovise o kratkim vremenskim „prozorima“ tijekom kojih pokušavaju dosegnuti vrh i vratiti se u sigurnost. No, na Elbrusu se uvjeti mogu dramatično promijeniti prije nego što se skupina uspije spustiti.

Upravo su takvi uvjeti bili kobni i za brojne druge ekspedicije. Samo tijekom jedne godine, prema podacima navedenim u analizi opasnosti ove planine, na Elbrusu je poginulo čak 48 osoba. 

Spašavanje na Elbrusu često je utrka s vremenom

Iako južna strana Elbrusa ima razvijeniju infrastrukturu i službe spašavanja, više zone planine ostaju iznimno opasne. Na velikim visinama nema uvijek mobilnog signala, helikopteri su ograničeni zbog jakih vjetrova i nadmorske visine, a svaka minuta provedena na hladnoći smanjuje šanse za preživljavanje.

Tragedija bh. planinara pokazala je koliko brzo se situacija može promijeniti. Ekspedicija koja je krenula prema jednom od najpoznatijih europskih vrhova završila je borbom za život u uvjetima koje ni iskustvo ni dobra priprema nisu mogli nadvladati.

Elbrus i dalje privlači tisuće ljudi koji žele osjetiti veličinu planine i dosegnuti njegov snježni vrh. No iza njegove ljepote ostaje upozorenje – planina možda izgleda dostupno, ali priroda na 5.642 metra ne priznaje podcjenjivanje.