U plastenicima u Usori, tačnije u naselju Omanjska, krije se jedna od najneobičnijih priča domaće poljoprivrede – priča o Vesni Bošnjak, ženi koja uzgaja ono što sama naziva “kolekcionarskim biljem i povrćem”, uključujući i papriku koja se na svjetskom tržištu smatra jednom od najskupljih.
Kako piše BHRT, Vesna u svom plasteničkom uzgoju njeguje desetine rijetkih sorti povrća i začinskog bilja, a posebno se izdvaja peruanska divlja paprika znana kao Aj čarapita – sitna žuta paprika koja u specijaliziranim krugovima doseže izuzetno visoku tržišnu vrijednost.
„Sad trenutno skidam zaperke sa najskuplje paprike na svijetu – Aj čarapita – divlja peruanska paprika sa sitnim žutim plodovima“, kaže Vesna, dodajući kako se ova sorta u svijetu najčešće koristi u elitnim restoranima i dekorativne svrhe.
Prema njenim riječima, sušena Aj čarapita na američkom tržištu može dostići cijenu i do 20.000 dolara po kilogramu, iako ona sama nema pristup takvom tržištu. „Ona se isključivo koristi u dekorativne svrhe… Nažalost, ja nemam tržište za nju po toj cijeni“, ističe Bošnjak.
Usora je područje u kojem Vesna već godinama razvija svoj specifičan pristup poljoprivredi, dok se njeno gazdinstvo nalazi u Omanjska, naselju iz kojeg su mnogi mladi ljudi otišli u potrazi za poslom u inostranstvu.
Osim rijetkih paprika, Vesna u svojim plastenicima uzgaja i više od 200 sorti paradajza, kao i brojne egzotične i manje poznate kulture u Bosni i Hercegovini – od marokanske mente i medvjeđe šape, do sorti s neobičnim imenima poput „džinovsko volovsko srce“ i „babuškina tajna“.
„Ne znam, ne bih mogla baš sve izbrojati, paprika 70–80 sorti, paradajza više od 230 sigurno… volim imati svašta“, kaže ona, opisujući svoj imanje više kao živu kolekciju nego klasičnu proizvodnju.
Iako bi se na prvi pogled moglo činiti da se radi o velikom komercijalnom gazdinstvu, stvarnost je drugačija. Vesna proizvodi za vlastite potrebe, ali i za prodaju na kućnom pragu, lokalnim sajmovima te putem društvenih mreža.
Uprkos bogatstvu sorti i entuzijazmu, poljoprivredna svakodnevica u ovom dijelu BiH nosi i brojne izazove. Vesna ističe da mali proizvođači, prema njenom iskustvu, nemaju dovoljnu institucionalnu podršku, a dodatne poteškoće stvaraju i štete od vremenskih nepogoda.
„Nema seljak nikakvu podršku, ni mi mali ni oni veliki, vrlo malo“, kaže ona, navodeći da u nekim slučajevima nije bilo ni proglašenja elementarne nepogode nakon šteta na plastenicima.
Ipak, uprkos svim izazovima, Vesna ne odustaje. Dok u Omanjskoj mnoge kuće ostaju prazne zbog iseljavanja, njen plastenik ostaje pun života – od egzotičnih paprika do stotina sorti paradajza – i predstavlja rijedak primjer upornosti, znanja i ljubavi prema zemlji u jednom zaboravljenom ruralnom prostoru.
Nema komentara:
Objavi komentar