 |
| foto Thinkstock |
Ruž za usne desetljećima je jedan od najprepoznatljivijih simbola ženstvenosti, elegancije i samopouzdanja. Gotovo svaka žena u svojoj torbici ima barem jedan omiljeni ruž, a njegovo nanošenje dio je svakodnevne rutine milijuna ljudi diljem svijeta.
No, rijetko tko se zapita što se zapravo nalazi u proizvodu koji tijekom dana više puta nanosimo na usne. Za razliku od hrane, čiji sastav često pažljivo proučavamo, kozmetiku uglavnom biramo prema nijansi, trajnosti ili mirisu. Upravo zato stručnjaci sve češće upozoravaju da bi veću pozornost trebalo posvetiti i sastavu proizvoda za njegu i uljepšavanje usana, piše Narod.hr.
Koliko ruža zapravo progutamo?
Za razliku od većine kozmetičkih proizvoda, ruž za usne gotovo je nemoguće koristiti bez njegova djelomičnog unošenja u organizam. Svaki gutljaj vode ili kave, svaki obrok ili jednostavno lizanje usana znači da dio proizvoda završava u probavnom sustavu.
Prema procjenama američke organizacije Environmental Working Group (EWG), osobe koje svakodnevno koriste ruž tijekom godine mogu nenamjerno progutati količinu koja odgovara čak pet do šest cijelih ruževa. Tijekom nekoliko desetljeća korištenja ta se količina mjeri kilogramima.
Iako jednokratno korištenje ne predstavlja akutnu opasnost, stručnjaci upozoravaju da je glavni problem dugotrajna i kumulativna izloženost određenim kemijskim spojevima.
Što se može nalaziti u ruževima?
Današnji propisi u Europskoj uniji među najstrožima su u svijetu, no ni oni ne jamče da svaki proizvod neće sadržavati tragove pojedinih nepoželjnih tvari. Poseban problem predstavljaju krivotvoreni proizvodi i izrazito jeftina kozmetika nepoznatog podrijetla, kod koje su laboratorijske analize više puta otkrile prisutnost nedopuštenih sastojaka.
Među spojevima koji izazivaju najveću pozornost znanstvenika nalaze se:
Teški metali
U tragovima se u nekim ruževima mogu pronaći olovo, aluminij, krom, mangan ili cirkonij. Posebno se ističe olovo jer ne postoji potpuno sigurna razina njegove izloženosti, a dugotrajno nakupljanje povezuje se s neurološkim i hormonalnim poremećajima.
Parabeni i sintetski konzervansi
Parabeni se koriste kako bi produžili trajnost kozmetike. Iako su pojedine vrste u Europskoj uniji ograničene ili zabranjene, dio znanstvene zajednice i dalje istražuje njihov mogući utjecaj na hormonalni sustav.
Slično vrijedi i za BHA (butilirani hidroksianizol), antioksidans koji se koristi u nekim kozmetičkim formulama, a kojeg Međunarodna agencija za istraživanje raka svrstava među moguće karcinogene za ljude.
Mineralna ulja
Na deklaracijama se mogu nalaziti pod nazivima poput Petrolatum, Paraffinum Liquidum ili Cera Microcristallina. Kada nisu dovoljno pročišćena, mogu sadržavati nepoželjne aromatske ugljikovodike, zbog čega se njihova kvaliteta smatra iznimno važnom.
Sintetske boje
Brojne intenzivne nijanse dobivaju se sintetskim pigmentima koji se na deklaraciji označavaju CI (Color Index) brojevima. Neke od tih boja predmet su znanstvenih istraživanja zbog mogućih zdravstvenih rizika, osobito kod dugotrajne izloženosti.
PFAS – "vječne kemikalije"
Dugotrajni i vodootporni ruževi mogu sadržavati PFAS spojeve koji osiguravaju otpornost na brisanje. Riječ je o skupini kemikalija koje se vrlo sporo razgrađuju u prirodi i organizmu, zbog čega su posljednjih godina pod povećalom znanstvenika i regulatornih tijela.
Pojedine studije povezuju ih s poremećajima štitnjače, smanjenom plodnošću, povišenim kolesterolom i povećanim rizikom od određenih vrsta raka, premda se istraživanja i dalje nastavljaju.
Mikroplastika
Iako je Europska unija donijela uredbu o postupnom ukidanju namjerno dodane mikroplastike u kozmetici, pojedine kategorije proizvoda imaju prijelazna razdoblja koja se protežu do 2035. godine.
Na deklaracijama se mikroplastika može prepoznati pod nazivima poput Polyethylene (PE), Nylon-12, Polybutene ili Polyethylene Terephthalate (PET).
Umjetni mirisi
Na deklaracijama se često nalaze pod zajedničkim nazivom Parfum ili Fragrance. Budući da proizvođači nisu obvezni navoditi svaku pojedinu komponentu mirisne mješavine, osobe s osjetljivom kožom mogu teže prepoznati potencijalne alergene.
Poseban oprez s krivotvorinama
Stručnjaci upozoravaju kako najveći rizik ne predstavljaju proizvodi renomiranih proizvođača koji prolaze propisane kontrole, nego krivotvoreni ruževi koji se prodaju putem društvenih mreža, na tržnicama ili s neprovjerenih internetskih platformi.
Laboratorijske analize takvih proizvoda nerijetko otkrivaju visoke koncentracije olova, žive, arsena i drugih štetnih tvari koje u legalnoj kozmetici ne bi smjele biti prisutne.
Kako sigurnije birati kozmetiku?
Potrošači mogu značajno smanjiti rizik pažljivim odabirom proizvoda. Stručnjaci savjetuju:
- kupovati kozmetiku isključivo od provjerenih proizvođača i ovlaštenih trgovaca
- izbjegavati sumnjivo jeftine proizvode i krivotvorine
- čitati INCI deklaracije
- birati proizvode s certificiranim oznakama poput COSMOS, NaTrue ili ECOCERT kada je to moguće
- redovito provjeravati rok trajanja kozmetike.
Ljepota i sigurnost mogu ići zajedno
Današnji trendovi u kozmetičkoj industriji sve više naglašavaju koncept "čiste ljepote" (Clean Beauty), održivosti i transparentnosti sastava proizvoda. Certificirana prirodna i organska kozmetika temelji se na strožim pravilima vezanim uz podrijetlo sastojaka, zabranu brojnih sintetskih spojeva te veću sljedivost proizvodnje.
Iako nijedan kozmetički proizvod nije potpuno bez rizika, informiran potrošač može donijeti odgovornije odluke. Ruž za usne i dalje može ostati simbol ljepote i elegancije, ali vrijedi odvojiti nekoliko minuta za čitanje deklaracije jer ono što stavljamo na usne, prije ili kasnije, dijelom završava i u našem organizmu.
Nema komentara:
Objavi komentar