Dok se u Mostaru intenziviraju radovi na Južnoj obilaznici, nova prometna rješenja izazivaju sve više polemika u javnosti. Udruga EKO CIR – Cim, Ilići, Radobolja uputila je otvoreno pismo Vladi Federacije Bosne i Hercegovine tražeći žurnu reakciju i zaštitu prirodnih resursa, prvenstveno pitke vode, zbog planirane izgradnje zapadne obilaznice Mostara.
Iz Udruge upozoravaju kako je trasa buduće prometnice planirana upravo kroz jedno od najosjetljivijih područja grada, bogato podzemnim vodama i u neposrednoj blizini izvora rijeke Radobolje. Prema njihovim navodima, cesta bi s Mostarskog blata tunelom prolazila prema Vrelu Radobolje, svega stotinjak metara od samog izvora iz kojeg se Mostar opskrbljuje pitkom vodom.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da bi prometnica prelazila preko Radobolje te se potom nastavila tunelom ispod naselja Cim, koje Udruga opisuje kao jedno od najstarijih mostarskih naselja, ali i područje izrazito osjetljivo zbog velikih količina podzemnih voda i nekadašnjih rudarskih jama.
Podsjećaju kako je Cim još od 1918. godine bio potkopavan rudarskim kopovima, a da je zatvaranje rudnika osamdesetih godina prošlog stoljeća bilo povezano upravo s prodorima velikih količina vode u jame. Zbog toga smatraju da bi novi zahvati mogli izazvati ozbiljne posljedice za okoliš i sigurnost stanovništva.
Iz EKO CIR-a tvrde kako planirana zapadna obilaznica neće donijeti stvarnu korist građanima, ali bi mogla prouzročiti trajnu devastaciju prostora i ugroziti jedan od najvažnijih prirodnih resursa grada.
“U vrijeme kada znanstvenici širom svijeta upozoravaju na nužnost zaštite pitkih voda, smatramo da nije potrebno dodatno objašnjavati koliku bi štetu mogao izazvati ovakav projekt”, poručuju iz Udruge.
U pismu se osvrću i na argumente zagovaratelja obilaznice koji projekt opravdavaju boljim prometnim povezivanjem zapadne Hercegovine sa Sarajevom i ostatkom Bosne i Hercegovine. Iz Udruge navode kako podržavaju gospodarski razvoj regije, ali upozoravaju da se pri tome ne smiju koristiti politički argumenti i zanemarivati interesi lokalnog stanovništva.
Posebno problematičnim smatraju procijenjenu vrijednost projekta od oko 800 milijuna konvertibilnih maraka za, kako navode, svega dva i pol kilometra prometnice. Pitaju se tko bi snosio odgovornost ukoliko bi tijekom realizacije projekta bilo utvrđeno da je zahvat neizvodiv ili neopravdan.
Od Federalne vlade traže aktivno uključivanje u cijeli proces, angažiranje stručnjaka te pronalazak alternativnog rješenja koje bi zadovoljilo prometne potrebe Hercegovine, ali bez ugrožavanja gradskih naselja i prirodnih resursa Mostara. U protivnom najavljuju obraćanje međunarodnim institucijama koje se bave zaštitom okoliša i ljudskih prava.
Istodobno, Grad Mostar obavijestio je građane da će 25. svibnja 2026. godine, u razdoblju od 11 do 13 sati, biti izvedeno miniranje na lokaciji izgradnje Južne obilaznice Mostara, u sklopu radova širokog iskopa.
Građani su pozvani na pridržavanje uputa službenih osoba i poštivanje prometne signalizacije radi sigurnosti tijekom izvođenja radova.
Projekt Južne obilaznice zamišljen je kao rješenje za izmještanje teškog teretnog prometa iz središta Mostara prema Zapadnoj Hercegovini, čime bi se smanjile prometne gužve i rasteretilo gradsko središte kroz koje trenutno prolazi sav teretni promet. Prije početka radova proveden je i postupak eksproprijacije zemljišta i objekata, čime su stvoreni uvjeti za početak realizacije projekta koji već sada izaziva podijeljena mišljenja javnosti.
Nema komentara:
Objavi komentar