 |
| foto Bljesak.info |
Biskupski ordinarijat Mostar potvrdio je za portal Bljesak.info kako je krajem travnja i početkom svibnja ove godine zaprimio više dopisa Odjela za gospodarstvo, komunalne i inspekcijske poslove Grada Mostara, a koji se odnose na inspekcijske postupke vezane uz više vjerskih lokacija i projekata na području grada.
U središtu interesa ponovno se našao dugogodišnji projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra u Mostaru, koji već desetljećima stoji nedovršen uz hotel Ero. Iz Ordinarijata navode kako se postupci odnose na pitanja dokumentacije, administrativnog statusa i nastavka realizacije projekta koji je godinama prisutan u javnom prostoru Mostara.
“Projekt crkve Kristova Uskrsnuća i pastoralnog centra nalazi se u fazi nastavka administrativnih i tehničkih aktivnosti potrebnih za daljnju realizaciju projekta, u skladu s važećim propisima i procedurama. Biskupija raspolaže dokumentacijom i aktima koji reguliraju dosadašnji tijek projekta te očekuje nastavak potrebnih aktivnosti u zakonskim okvirima”, poručili su iz Ordinarijata.
Zahtjev prema Gradu Mostaru uputio je Mirza Drežnjak, vijećnik Kluba vijećnika “Koalicije za Mostar” u Gradskom vijeću Mostara.
Iz Ordinarijata ističu kako ih posebno čudi što se danas ponovno otvaraju pitanja o projektu koji je, kako navode, gotovo tri desetljeća prisutan u urbanističkom i administrativnom prostoru grada.
“Imajući u vidu da je projekt crkve Kristova Uskrsnuća prisutan u javnom, urbanističkom i administrativnom prostoru Grada Mostara gotovo tri desetljeća, određena pitanja iz zaprimljenih dopisa izazivaju stanovito čuđenje”, naveli su.
Posebno su ukazali na, kako tvrde, neujednačeno postupanje gradskih službi. Navode da su pojedini dopisi slani pod istim protokolarnim brojem, ali od različitih inspektora i za različite predmete, bez jasno definiranih rokova.
“Takvo postupanje ostavlja dojam neujednačenoga i nedovoljno precizno definiranoga postupanja”, poručili su.
Unatoč svemu, zahvalili su gradskim vijećnicima na zanimanju za projekt te izrazili nadu da će upravo povećani interes konačno dovesti do nastavka i dovršetka izgradnje crkve i pastoralnog centra.
Iz Ordinarijata naglašavaju kako pitanje izgradnje crkve smatraju važnim za katoličku zajednicu u Mostaru, ističući da Župa sv. Ivana apostola i evanđelista ni danas nema adekvatan molitveni prostor u samom gradu.
“Stoljećima katolici žive i djeluju u ovom gradu koji se ponosi svojom multietničkom i multireligioznom tradicijom, no istodobno se suočavamo s dubokom nepravdom koja nas onemogućava u ostvarenju osnovnoga prava na molitveni prostor za najbrojniju katoličku zajednicu u BiH”, poručili su.
Dodaju kako takvo stanje među dijelom vjernika stvara osjećaj neravnopravnosti i poniženja, osobito u kontekstu velikog broja drugih vjerskih objekata u Mostaru.
Osim projekta crkve Kristova Uskrsnuća, jedan od inspekcijskih postupaka odnosi se i na objekt u Ilićima. Gradska inspekcija zatražila je očitovanje vezano uz vjerski objekt izgrađen na dijelu katastarske čestice u tom naselju.
Međutim, iz Ordinarijata tvrde kako Mostarsko-duvanjska biskupija u tom slučaju nije stranka u postupku niti je objekt u njezinu vlasništvu.
“Sukladno Temeljnom ugovoru između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine, nije nam poznato da je dijecezanski biskup donio odluku o izgradnji predmetnoga objekta niti predložio navedenu lokaciju”, stoji u odgovoru.
Tema legalnosti vjerskih objekata u Mostaru ponovno je otvorena nakon što je mostarski muftija Salem-efendija Dedović krajem ožujka pozvao na provjeru legalnosti svih javnih, vjerskih i kulturnih građevina te vjerskih simbola na javnim površinama u gradu.
Predložio je formiranje stručne skupine pod nadzorom OHR-a koja bi razmotrila svaki pojedinačni slučaj koji izaziva prijepore u javnosti.
U međuvremenu, pitanje legalnosti proširilo se i na sportske objekte. Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara otvorena je rasprava o dozvolama za stadione mostarskih nogometnih klubova.
Prema riječima načelnice Odjela za urbanizam Grada Mostara Dragane Parmać, stadion Rođeni u Vrapčićima nema potrebne dozvole, dok je stadion HŠK Zrinjski urbanističku suglasnost dobio 2024. godine, a dozvolu za rekonstrukciju u veljači ove godine.
Pitanje je u Gradskom vijeću otvorio vijećnik HRS-a Silvio Bubalo, tražeći službene informacije o pravnom statusu stadiona Zrinjskog i Veleža.
Nema komentara:
Objavi komentar