Komšić financirao samo armijske organizacije, hrvatske udruge kao da ne postoje

foto Radio Sarajevo

Službene novine Bosne i Hercegovine objavile su raspodjelu sredstava koje je tijekom prošle godine dijelio ured Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH izabranog bošnjačkim glasovima na hrvatsku poziciju. Ukupno je raspodijeljeno nešto više od 345 tisuća maraka za 56 korisnika – od humanitarnih projekata i sportskih klubova do udruga i inicijativa koje nose snažan politički i ratni predznak, piše Večernji list BH.

Dio pomoći otišao je ondje gdje joj je mjesto – za liječenje djece, pomoć socijalno ugroženim obiteljima, osobama s invaliditetom i nabavu medicinskih pomagala. Takve potpore teško da itko može osporiti. Međutim, popis korisnika otvara mnogo ozbiljnije pitanje: koristi li se novac iz institucije koja bi trebala predstavljati i Hrvate u BiH za financiranje ideološkog i političkog kruga koji hrvatski narod godinama marginalizira?

Najveći pojedinačni iznos, 50.000 maraka, dodijeljen je HKD Napredak Ilijaš za projekt izgradnje ceste Solakovići – Taračin Do. Zanimljivo je da je upravo Komšić nedavno, za Uskrs, boravio u župi Čemerno nedaleko od te lokacije, gdje ga je ugostio velečasni Pero Brkić. Na susretu je bio i predsjednik HKD Napredak Ilijaš Stanko Ivanić, organizacije preko koje se realizira ova potpora.

No upravo taj primjer mnogi vide kao svojevrsni politički smokvin list. Jedan projekt vezan uz hrvatsku zajednicu teško može prikriti činjenicu da je znatan dio politički osjetljivih potpora završio kod organizacija koje baštine isključivo bošnjački ratni narativ.

Posebno pozornost izazivaju potpore udrugama povezanima s Armijom BiH i ratnim strukturama iz proteklog rata. Među korisnicima su tako udruga “Žene borci 92-95 KS”, Udruženje demobiliziranih boraca Centar Sarajevo, PSD “Zlatni ljiljan” Sarajevo, ali i Udruženje boraca “Crni labudovi”, kojemu je dodijeljeno 3000 maraka za izradu monografije šehida te jedinice.

Upravo se “Crni labudovi” godinama u hrvatskoj javnosti spominju u kontekstu optužbi i kontroverzi vezanih uz ratne zločine nad Hrvatima tijekom sukoba u BiH. Zbog toga mnogi smatraju kako je politički i moralno krajnje problematično da novac iz ureda osobe koja formalno sjedi na hrvatskoj poziciji u Predsjedništvu BiH odlazi za memorijalizaciju takvih formacija.

Problem, dakle, nije samo u iznosima nego u poruci koju takva raspodjela šalje. Kada sredstva dobivaju udruge s izraženim ratnim i ideološkim predznakom, nameće se pitanje čiju politiku Komšić zapravo financira. Kritičari već godinama tvrde da njegov politički legitimitet ne proizlazi iz hrvatske biračke volje, nego dominantno iz bošnjačkog biračkog tijela, a ovakva raspodjela sredstava dodatno produbljuje takvu percepciju.

Zanimljivo je i da su među korisnicima dva streljačka kluba. Sportsko streljaštvo samo po sebi nije sporno, no u društvu opterećenom ratnim nasljeđem i stalnim političkim tenzijama, takve potpore neizbježno izazivaju dodatna pitanja. Zašto upravo takvi projekti i zašto gotovo uvijek isti ideološki krug?

Komšićev ured može tvrditi da je riječ o kulturnim, sportskim, humanitarnim i memorijalnim projektima. Međutim, sama struktura raspodjele pokazuje drukčiju sliku. Hrvatski projekti i institucije ostaju rijetkost, dok dominantan dio politički osjetljivih sredstava odlazi prema bošnjačkom civilnom, ratnom i aktivističkom spektru.

Istodobno, gotovo da nema ozbiljnijih potpora hrvatskim povratnicima, braniteljskim udrugama, katoličkim institucijama, hrvatskim kulturnim društvima ili sredinama koje se godinama bore s iseljavanjem i demografskim slomom. Nema ni vidljive osjetljivosti prema hrvatskim stradalnicima i projektima koji čuvaju sjećanje na hrvatske žrtve rata u BiH.

Zato ova raspodjela nije tek administrativna vijest iz Službenih novina. Ona predstavlja svojevrsnu rendgensku snimku politike koju Komšić godinama vodi – malo humanitarne pomoći, malo kulture i sporta, a između toga dovoljno prostora i novca za projekte koji promiču isključivo jednu političku i ratnu istinu. U toj slici hrvatski narod u BiH ponovno ostaje na margini, iako bi upravo preko te pozicije u Predsjedništvu trebao imati svog legitimnog predstavnika.