Jedan od najmlađih etnoglazbenika u Bosni i Hercegovini, Jure Miloš iz Gruda, već godinama predano radi na očuvanju i promicanju tradicijske glazbene baštine, s posebnim naglaskom na gangu – jedinstveni oblik narodnog pjevanja duboko ukorijenjen u identitet hercegovačkog kraja. Kao predavač u Školi gange, Miloš s entuzijazmom i stručnošću prenosi znanje mlađim generacijama, uvjeren da se tradicija može očuvati jedino ako živi među ljudima, piše Antonela Marinović Musa za Dnevni list.
Škola gange, koju je pokrenula Udruga kralj Tomislav iz Zagreba uz snažnu podršku profesora Kristijana Sedaka i brojnih Hercegovaca, postala je važna platforma za očuvanje ovog kulturnog nasljeđa. Kroz teorijski i praktični rad, polaznici imaju priliku učiti o povijesti, vrstama i načinu izvođenja gange, ali i aktivno sudjelovati u njezinu izvođenju.
„Najvažnije je da se ganga ne zadrži samo na slušanju. Ona mora živjeti kroz ljude koji je pjevaju i prenose dalje“, ističe Miloš. Upravo u tome vidi ključ očuvanja – u prenošenju „s koljena na koljeno“, koje smatra najvećim i najvažnijim oblikom zaštite.
Ganga, kao dio starijih oblika pjevanja na području Bosne i Hercegovine, prema podjeli akademika Cvjetka Rihtmana, pripada skupini koja se odlikuje pjevanjem na sekundu – tehnički zahtjevnim, ali iznimno prepoznatljivim stilom. Upravo ta posebnost daje gangi njezinu snagu i autentičnost.
Miloš naglašava kako je jedan od najvećih izazova približiti ovu tradiciju mladima koji je više ne susreću u svakodnevnom životu. Promjene u društvu dovele su do toga da se tradicija sve rjeđe spontano prenosi, pa edukacijski projekti poput Škole gange imaju ključnu ulogu.
„Mladi često nisu imali priliku čuti gangu u svom okruženju. Zato je važno omogućiti im da je upoznaju, nauče i zavole. Jer narod bez kulture je narod bez identiteta“, poručuje.
Njegova osobna povezanost s gangom počela je još u djetinjstvu, kroz obiteljsko okruženje u kojem je ova tradicija bila prisutna. Upravo taj rani doticaj, kaže, oblikovao je njegov put i potaknuo ga na dublje istraživanje tradicijske glazbe, ali i običaja, nošnji i plesova.
Osim individualnog angažmana, Miloš ističe i važnost institucionalne podrške. U današnje vrijeme, kaže, organizacija i provedba edukacija zahtijevaju značajna sredstva i logistiku, zbog čega su projekti i potpora institucija presudni za opstanak tradicije u suvremenom društvu.
Škola gange odavno je prerasla lokalne okvire – nakon Zagreba i Offenbacha, održava se i u Hercegovini te diljem Europe, gdje god žive ljudi iz krajeva u kojima se ganga pjeva. Nedavno je održano i njezino 13. izdanje u Stuttgartu, što potvrđuje da interes za ovu tradiciju ne jenjava.
Iako profesionalno vezan uz tradicijsku glazbu, Miloš ističe kako rado sluša i druge žanrove, osobito duhovnu glazbu, naglašavajući važnost širine u glazbenom obrazovanju i razumijevanju.
Za kraj, šalje jasnu poruku mladima: „Moramo biti čuvari svoga, ali i poštovati tuđe. Tradicija nije nešto čega se trebamo stidjeti, nego temelj našeg identiteta. Samo tako možemo ostaviti trag i očuvati ono što nas čini onim što jesmo.“
Nema komentara:
Objavi komentar